Hrvatski IT više se ne vrti samo oko nekoliko velikih imena i jednog grada. Posljednjih pet do sedam godina, a osobito kroz 2023.–2025., tiho je nastala nova infrastruktura – mreža specijaliziranih startup hubova, akceleratora i tehnoloških parkova koji ciljano razvijaju niše poput gaminga, umjetne inteligencije, industrije 4.0 i zelenih tehnologija. Ta mreža sve snažnije određuje gdje i kako nastaju domaći tehnološki proizvodi – i gdje ostaju.
ZICER: od gradskog inkubatora do nacionalnog huba
U Zagrebu je ZICER – Zagrebački inovacijski centar – učvrstio poziciju najvećeg startup huba u zemlji. Na više od 7.000 kvadrata u sklopu Velesajma danas su smješteni deseci timova, od hardverskih startupa do čistog softvera i deep-tech projekata. ZICER nije samo uredski prostor, nego kombinacija akceleratora, edukacijskog centra i mjesta gdje se susreću poduzetnici, istraživači i gradska uprava.
Programi poput Startup Factoryja, Tech Transfera i Global Growtha pokrivaju rane faze razvoja – od ideje i prvog prototipa do izlaska na međunarodna tržišta. Startup Factory je u nekoliko generacija podržao više od stotinu timova, od kojih su neki, poput Orqe ili STEMI‑ja, kasnije privukli ozbiljne investicije i izašli na globalno tržište. ZICER pritom koristi tipični europski model: kombinaciju pre-seed potpore, mentorstva, pristupa mreži investitora i infrastrukturne podrške.
Važan iskorak je i povezivanje sa sveučilištima. Studentski akcelerator i fintech programi u partnerstvu s bankarskim sektorom sve ranije vežu studente i istraživače uz poduzetništvo. Umjesto da završni rad završi u ladici, dio projekata danas odmah ulazi u ZICER‑ove programe kao spin-off ili samostalni startup. To mijenja način na koji nastaju prvi prototipovi, ali i kulturu na fakultetima, gdje se poduzetništvo više ne doživljava kao “plan B”, nego kao legitimna karijerna opcija.
Split: mediteranski innovation hub s fokusom na more, turizam i zelene tehnologije
Izvan Zagreba, slika je jednako dinamična. Tehnološki park Split i inicijative poput Innovate Split događaja pozicioniraju grad kao novi mediteranski innovation hub. Grad koji je dugo bio percipiran prvenstveno kroz turizam sada sve češće nastupa kao mjesto gdje nastaju rješenja za pametni turizam, maritimnu tehnologiju i zelenu tranziciju.
Tehnološki park Split okuplja niz mladih tvrtki koje rade na digitalizaciji ugostiteljstva, optimizaciji charter flota, pametnim sustavima za upravljanje energijom u hotelima i marinama, ali i na proizvodima koji s turizmom nemaju izravne veze – od SaaS rješenja do fintech alata. Kroz događaje poput Innovate Split, lokalne inicijative ciljano dovode europske investitore i korporativne partnere, čime se smanjuje klasičan problem “udaljenosti od kapitala”.
Poseban je naglasak na povezivanju sa sveučilištem i pomorskim sektorom. U praksi to znači hackathone na temu zelene plovidbe, projekte za smanjenje emisija u lukama te razvoj AI rješenja za optimizaciju ruta i potrošnje goriva. Split time gradi prepoznatljivu nišu: spoj mora, tehnologije i održivosti.
Sisak i PISMO: hrvatska gaming priča koja je postala europski primjer
Jedan od najzanimljivijih primjera specijalizacije je PISMO – Poduzetnički inkubator Sisačko-moslavačke županije. U gradu koji se desetljećima vezao uz tešku industriju, izrastao je gaming i VR/AR centar prepoznat i izvan Hrvatske. PISMO je nastao uz snažnu podršku EU fondova, ali i uz jasnu stratešku odluku županije da se okrene digitalnim industrijama.
U PISMO‑u danas djeluje više desetaka gaming studija i timova koji razvijaju mobilne igre, PC naslove, edukativne VR sadržaje i simulacije za industriju. Kroz specijalizirane programe, mladi iz cijele regije prolaze edukacije iz game designa, programiranja u Unityju i Unreal Engineu, 3D modeliranja i produkcije. Dio polaznika kasnije pokreće vlastite studije, dok drugi završavaju u već etabliranim hrvatskim gaming tvrtkama.
PISMO je u domaćem kontekstu dokazalo da je moguće izgraditi globalno relevantnu nišu izvan velikih gradova. U jednom od javnih istupa, vodstvo inkubatora često naglašava da “gaming može biti nova industrija za regije koje su izgubile klasičnu industriju”. Taj narativ postupno prihvaćaju i druge sredine, koje u PISMO‑u vide model kako kombinirati EU sredstva, lokalne politike i globalno tržište.
Osijek, Čakovec i drugi gradovi: niše od industrije 4.0 do edge IoT rješenja
Na istoku zemlje, Osijek gradi vlastiti tech identitet. Osijek Software City, osječki FERIT i lokalni inkubatori godinama rade na stvaranju baze developera i poduzetnika. Danas se to vidi kroz rast broja IT tvrtki, coworking prostora i specijaliziranih programa za industrijsku digitalizaciju, poljoprivredni IoT i logistiku.
U Čakovcu i Međimurju tehnološki parkovi i TIC‑evi sve se više usmjeravaju na industriju 4.0 i automatizaciju proizvodnje, prateći lokalnu bazu proizvodnih tvrtki. Startup timovi ondje razvijaju rješenja za praćenje strojeva u realnom vremenu, optimizaciju potrošnje energije u proizvodnim pogonima i edge IoT sustave za logistiku i skladišta. To su niše koje možda nisu vidljive široj javnosti, ali su visoko tražene na B2B tržištu.
Slični se obrasci pojavljuju i u drugim gradovima: Rijeka se sve jače veže uz pomorsku tehnologiju i logistiku, Varaždin uz embedded sustave i elektroniku, a Zadar uz kombinaciju turizma i dronova. Umjesto jedne “hrvatske Silicijske doline”, nastaje mreža manjih, specijaliziranih čvorišta.
EU fondovi, lokalne politike i privatni kapital: tko plaća novu mrežu
Rast ove mreže nije slučajan. Većina hubova i akceleratora oslanja se na kombinaciju EU fondova, lokalnih razvojnih agencija i sve aktivnijih privatnih aktera. Programi poput Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) financirali su izgradnju infrastrukture, opremanje prostora i prve generacije programa.
Istodobno, pojavljuju se novi fondovi rizičnog kapitala i poslovni anđeli. Domaći VC fondovi, poput Fil Rouge Capitala ili Feelsgooda, sve češće sudjeluju u ranim rundama startupa koji izlaze upravo iz ovih hubova. Korporacije – banke, telekomi, energetske kompanije – pokreću vlastite akceleratore, otvorene inovacijske izazove i pilot-programe s domaćim timovima.
Za lokalne vlasti, startup hubovi postaju alat za zadržavanje mladih i diversifikaciju gospodarstva. U mnogim gradovima prvi put se događa da gradonačelnik ili župan javno govori o “startupima” i “scaleupima” kao o strateškoj temi, a ne samo o infrastrukturi i klasičnim investicijama. Taj politički zaokret važan je za dugoročnu održivost ekosustava.
Konferencije kao katalizator: kad globalni partneri dolaze u Hrvatsku
Velika tehnološka događanja dodatno učvršćuju percepciju Hrvatske kao regionalnog središta. Infobip Shift u Zadru i Splitu, Game Changer superkonferencija u Zagrebu, LEAP Summit i niz specijaliziranih meetupa (AI meetupi, web3 zajednice, DevOps grupe) dovode globalne partnere doslovno na prag lokalnih timova.
Za domaće startupe, to znači priliku da u jednom danu razgovaraju s potencijalnim investitorima, klijentima i mentorima bez potrebe za skupim putovanjima. Kako je jedan domaći osnivač sažeo nakon Shifta: “Prije smo morali u Berlin ili London da bismo došli do ovakvih kontakata, sada oni dolaze k nama.”
Konferencije su i mjesto gdje se povezuju hubovi međusobno. ZICER‑ovi timovi pitchaju rame uz rame sa startupima iz Splita, Osijeka ili Siska, dok predstavnici lokalnih inkubatora dogovaraju zajedničke programe i razmjenu mentora. Taj horizontalni sloj suradnje postaje jednako važan kao i vertikalna veza s investitorima.
Koliko je ekosustav povezan – i što nedostaje
Za hrvatsku IT scenu, pitanje više nije postoji li ekosustav, nego koliko je povezan. Mreža hubova postoji, ali još uvijek funkcionira pretežno kao skup jakih lokalnih priča. Sljedeći korak bit će bolja koordinacija između hubova i akceleratora, zajednički programi za internacionalizaciju te sustavnije uključivanje fakulteta i istraživačkih centara.
Stručnjaci često ističu tri glavna izazova:
1. Fragmentacija znanja i mentora
Mnogi hubovi imaju snažne lokalne mentore, ali malo strukturirane razmjene na razini države. Nacionalna baza mentora, zajedničke edukacije i standardizirani programi mogli bi smanjiti razlike između regija i ubrzati učenje novih generacija osnivača.
2. Ograničen pristup kapitalu u ranim fazama
Iako je broj VC fondova porastao, pre-seed i seed faza i dalje su osjetljive. Hubovi sve češće organiziraju demo dane i pitch evente, ali nedostaje širi krug poslovnih anđela i korporativnih investitora spremnih na rani rizik. Tu bi država, kroz porezne poticaje i koinvesticijske sheme, mogla odigrati veću ulogu.
3. Nedovoljna veza s istraživanjem i deep-techom
Fakulteti i istraživački instituti još uvijek rijetko generiraju spin-off tvrtke u usporedbi s razvijenijim ekosustavima. Iako ZICER i pojedini sveučilišni inkubatori rade iskorake, potrebno je sustavno rješavanje pitanja intelektualnog vlasništva, modela vlasništva u spin-offovima i motivacijskih sustava za istraživače.
Zašto je ovo važan trenutak za hrvatski IT
Ako se ključni elementi – koordinacija hubova, pristup kapitalu i veza s akademskom zajednicom – poslože, mreža danas razmjerno mladih hubova mogla bi postati jedan od glavnih razloga zašto će sljedeća generacija hrvatskih tehnoloških proizvoda nastajati – i ostajati – u Hrvatskoj.
Primjeri poput Infobipa, Rimac Grupe ili Photomatha pokazali su da je moguće iz male zemlje izgraditi globalne proizvode. Nova generacija, koja izlazi iz ZICER‑a, PISMO‑a, Tehnološkog parka Split, osječkih i međimurskih inkubatora, ima jednu prednost koju prethodnici nisu imali – infrastrukturu i zajednicu koja je od početka dizajnirana da ih podrži.
Hoće li Hrvatska u idućih deset godina postati prepoznatljiv europski “laboratorij” za gaming, AI, industriju 4.0 i zelene tehnologije ovisit će manje o pojedinačnim zvijezdama, a više o tome koliko će ova mreža hubova biti umrežena, otvorena i dugoročno održiva. No jedno je već sada jasno: hrvatski tech ekosustav dobio je novi sloj – i taj sloj sve više određuje budućnost domaće tehnologije.
