Dok globalna ulaganja u fintech prolaze kroz fazu hlađenja, Zagreb u ožujku sve više nalikuje na mali europski fintech hub. Konferencija Money Motion, koja na Zagrebački velesajam dovodi više od dvije tisuće sudionika i stotinjak govornika, u nekoliko je godina izrasla u jedno od ključnih regionalnih okupljanja za financijske inovacije. Za razliku od klasičnih konferencija, fokus nije na generičkim panelima, nego na konkretnim produktima, pilot‑projektima i suradnjama između korporacija i startupova.
Money Motion kao ogledalo novog fintech ciklusa
Posljednje dvije godine globalni fintech sektor prolazi korekciju. Prema podacima CB Insightsa, globalna ulaganja u fintech pala su više od 40 % u odnosu na rekordnu 2021. godinu. No u isto vrijeme, u srednjoistočnoj Europi jača interes za specijalizirana, B2B rješenja koja rješavaju vrlo konkretne regulatorne i operativne probleme banaka, platnih institucija i trgovaca.
Money Motion taj pomak jasno reflektira. Umjesto lova na „jednoroge“, naglasak je na održivim modelima i rješenjima koja mogu ući u produkciju već sutra. Na pozornici se tako susreću predstavnici najvećih hrvatskih banaka, kartičarskih kuća, telekoma i osiguravatelja s novom generacijom IT poduzetnika. U praksi to znači manje općih rasprava o „budućnosti financija“, a više razgovora o API‑jima, PSD2 sukladnosti, KYC procedurama i realnim problemima korisnika.
„Danas je važnije znati kako integrirati rješenje u core bankarski sustav nego osvojiti naslovnicu“, komentirao je na jednom od izdanja konferencije jedan domaći CTO. Upravo ta promjena mentaliteta, od PR‑a prema implementaciji, čini Money Motion relevantnim za cijeli ekosustav.
Startup Pitch: hrvatski timovi u društvu regionalnih igrača
Središnji magnet za startup zajednicu je Money Motion Startup Pitch – natjecanje na kojem se dvadesetak timova iz više od desetak zemalja bori za novčane nagrade, infrastrukturnu podršku i pristup investitorima. Za mnoge od njih, to je prvi ozbiljniji izlazak pred kombiniranu publiku banaka, telekoma, payment procesora i VC fondova.
Među natjecateljima se sve češće nalaze i hrvatski timovi. Refinance, primjerice, razvija softver za praćenje kamatnih stopa i pravovremeno refinanciranje kredita, ciljajući korisnike koji žele bolje uvjete zaduženja bez komplicirane papirologije. Genesis radi na tokeniziranoj crowdfunding platformi za industriju zabave, dok projekti poput Reel Newsa istražuju spoj financija, medija i digitalnih sadržaja.
Ovi primjeri pokazuju jasan zaokret domaće scene: umjesto generičkih fintech rješenja, hrvatski timovi se sve češće odlučuju za nišne, regulatorno zahtjevne proizvode. Tu se krije i konkurentska prednost – Hrvatska je dio EU, pa startupovi već u startu projektiraju rješenja u skladu s europskom regulativom (PSD2, GDPR, eIDAS, nadolazeći PSD3 i MiCA). To im omogućuje da iz Zagreba ciljaju globalno tržište, ali uz realno testiranje u domaćem bankarskom i platnom okruženju.
Domaće institucije kao rani korisnici, ne samo sponzori
Za ekosustav je jednako važan i sastav partnera iza konferencije. Uz globalne igrače poput Mastercarda, tu su i domaće institucije – vodeće banke, osiguravatelji, telekomi, procesori kartičnog poslovanja i payment gateway tvrtke. Njihova uloga više nije samo logotip na zidu dvorane.
Posljednjih godina upravo te institucije sve češće nastupaju kao early adopteri, spremni testirati nova rješenja u kontroliranom okruženju. U praksi to znači sandbox aranžmane, ograničene pilot‑projekte s odabranim skupinama korisnika ili zajednički razvoj specifičnih modula, primjerice za digitalni onboarding, anti‑fraud sustave ili naprednu analitiku transakcija.
Za startupove to je presudno. Umjesto da ostanu na razini prototipa i pitch decka, dobivaju priliku validirati rješenje u realnom financijskom okruženju. Prve reference – čak i ako pilot obuhvaća samo nekoliko tisuća korisnika – često su ključne pri razgovorima s fondovima rizičnog kapitala ili pri izlasku na druga tržišta u CEE regiji.
Hrvatska u tom smislu hvata korak s trendovima koje već godinama vidimo u Londonu, Berlinu ili Varšavi, gdje su banke i telekomi organizirali vlastite akceleratore i inovacijske labove. Money Motion ne pokušava kopirati te modele, nego ih prilagođava lokalnom kontekstu: manji budžeti, ali brže odluke i kraće linije komunikacije između IT tima i poslovnih vlasnika proizvoda.
Zagreb kao testni poligon za CEE fintech
U kombinaciji s rastućim interesom stranih VC fondova za Adria regiju i inicijativama poput godišnjih izvještaja o domaćim startup ulaganjima (Fil Rouge Capital, CroAI, Infobip Shift izvještaji), Zagreb dobiva ono što je ekosustavu dugo nedostajalo: prepoznatljivo mjesto na europskoj karti gdje se fintech proizvodi ne samo predstavljaju, nego i stvarno testiraju.
Konferencija tako sve više funkcionira kao svojevrsni „godišnji pregled“ hrvatskog fintech‑a. Startupi koji su prethodne godine bili u ranoj fazi, vraćaju se s prvim klijentima. Banke i telekomi javno dijele naučene lekcije iz pilot‑projekata. Investitori uspoređuju trendove s tržištima poput Poljske, Rumunjske ili baltičkih država.
Istodobno, Zagreb koristi i svoje šire IT prednosti. Hrvatska je posljednjih godina izgradila reputaciju zemlje koja proizvodi globalno relevantne tehnološke kompanije – od Infobipa i Rimac Grupe, do nizova nišnih SaaS rješenja. Fintech sada prirodno ulazi u taj niz, ali s dodatnim slojem regulatorne kompleksnosti i većeg nadzora.
„Ako možemo razvijati autonomna vozila i globalne komunikacijske platforme iz Hrvatske, nema razloga da ne gradimo i ozbiljne fintech proizvode“, često se čuje u kuloarima konferencije. Upravo ta ambicija, potkrijepljena konkretnim POC‑evima i sandbox suradnjama, čini Zagreb zanimljivim ne samo domaćim, nego i stranim timovima koji traže ulaznu točku u EU.
Manje lova na „velike runde“, više validiranih rješenja
Jedna od važnijih promjena koju Money Motion ubrzava jest način na koji domaća scena razmišlja o rastu. Umjesto fokusiranja na jednokratne „velike runde“ ulaganja, sve je više naglasak na seriji manjih, ali validiranih koraka: pilot s jednom bankom, proširenje na još jednog partnera, širenje na tržišta Slovenije ili Srbije, pa tek onda ozbiljnije VC runde.
Takav pristup bolje odgovara realnosti hrvatskog tržišta. Domaća baza korisnika ograničena je veličinom, ali je regulatorno zahtjevna i dobro nadzirana. Ako rješenje prođe test u Zagrebu, vjerojatno će zadovoljiti i standarde drugih EU tržišta. Zato se Zagreb sve češće spominje kao „testni poligon“ za CEE fintech – mjesto gdje se može relativno brzo i uz razumnu cijenu provjeriti kako proizvod funkcionira u stvarnom bankarskom, platnom i osiguravateljskom sustavu.
Za hrvatsku IT scenu to ima i šire posljedice. Fintech projekti traže timove koji razumiju i tehnologiju i regulativu, otvaraju nova specijalizirana radna mjesta i potiču suradnju između developera, pravnika, stručnjaka za usklađenost i poslovnih analitičara. To je korak naprijed u profesionalizaciji cijelog ekosustava.
Što slijedi nakon Money Motiona?
Pitanje koje se nameće jest: može li Zagreb zadržati ovu poziciju i izvan konferencijskih datuma? Odgovor će ovisiti o nekoliko faktora. Prvo, hoće li domaće institucije nastaviti s praksom sandbox i pilot suradnji, ili će se vratiti konzervativnijim modelima nabave. Drugo, hoće li država i regulatorni okvir pratiti tempo inovacija, primjerice kroz jasnije smjernice za digitalni identitet, otvoreno bankarstvo ili kripto‑imovinu.
Treće, hoće li se formirati još snažnija mreža lokalnih investitora spremnih podržati rane faze fintech projekata, prije nego što postanu zanimljivi inozemnim fondovima. Prvi signali su ohrabrujući – na Money Motionu se već redovito mogu vidjeti predstavnici fondova iz Beča, Budimpešte, Varšave i Baltika, koji hrvatske timove više ne doživljavaju kao egzotiku, nego kao ravnopravne kandidate.
Ako taj model suradnje nastavi sazrijevati, hrvatski fintech bi upravo u Zagrebu mogao pronaći svoj održivi put rasta: manje kroz jednokratne spektakularne runde, a više kroz niz konkretnih, validiranih rješenja koja nastaju u realnom financijskom okruženju. Money Motion je u tom procesu postao više od konferencije – postao je godišnja točka provjere gdje domaća industrija stoji u odnosu na regiju i Europu.
