Meta odgađa MR naočale Phoenix: početak kraja metaverse hypea ili novi val prostornih računala?

Meta odgađa MR naočale Phoenix: početak kraja metaverse hypea ili novi val prostornih računala?

Meta pritisnuta između XR ambicija i AI hypea

Meta je početkom prosinca 2025. ponovno promijenila tempo svoje XR strategije. Prema internim dokumentima, lansiranje novih mješovito-stvarnosnih naočala kodnog imena Phoenix pomiče se s druge polovice 2026. na prvu polovicu 2027. godine. Istovremeno, kompanija razmatra rezanje budžeta za metaverse i Reality Labs za do 30 %, uz moguće otkaze i jači fokus na AI wearable uređaje i pametne naočale.

Na površini, to izgleda kao još jedan udarac za VR/MR viziju Marka Zuckerberga. No iza odgode se krije dublja promjena: cijela XR industrija okreće se od skupih, „sve-u-jednom“ headseta prema lakšim, specijaliziranim uređajima i poslovno orijentiranim rješenjima. U fokusu više nisu beskrajni virtualni svjetovi, već prostorna računala i XR alati koji se uklapaju u svakodnevni rad i život.

Što je Phoenix i zašto je važan za XR tržište?

Phoenix naočale zamišljene su kao lagani MR uređaj mase oko 100 grama, s vanjskim „puckom“ za napajanje i obradu. Taj dizajn podsjeća na pristup Apple Vision Proa i najavljenih Samsung XR uređaja: dio procesorske snage i baterije seli se iz okvira naočala u odvojeni modul koji se nosi na remenu ili u džepu.

Umjesto da Phoenix bude samo još jedan Quest s kamerama za passthrough, Meta cilja na uređaj koji:

  • može raditi u full-color passthrough modu satima bez pregrijavanja,
  • ima dovoljno širok field of view da digitalni overlay ne djeluje kao „poštanski sandučić“,
  • koristi napredan inside-out tracking i mixed reality anchors za stabilno pozicioniranje virtualnih objekata u stvarnom prostoru.

Odgađanje lansiranja do 2027. omogućuje Meti da riješi tri ključna ograničenja svake XR naočale: težinu, autonomiju baterije i toplinu. Umjesto utrke za najvišom rezolucijom i framerateom, naglasak je na ergonomiji i pouzdanosti – odnosno na tome da uređaj bude ugodan za nošenje dulje od kratke demo sesije.

Tehničke dileme: rezolucija vs. udobnost

Meta je kod ranijih Quest modela agresivno gurala višu rezoluciju panela, jače SoC-ove i napredniji positional tracking. Rezultat su impresivne VR igre, ali i masivni headseti koji teško prolaze kao svakodnevni gadget. Phoenix je zamišljen drugačije:

  • Optika i field of view: kompromis između širine vidnog polja i veličine leća kako bi se smanjila masa prednjeg dijela.
  • Passthrough kvaliteta: fokus na nisku latenciju i dobru reprodukciju boja, čak i ako to znači nešto nižu nominalnu rezoluciju od konkurencije.
  • Thermal design: toplina se premješta u vanjski „puck“, čime se rasterećuje glava korisnika i smanjuje rizik od thermal throttlinga tijekom duljeg rada.

Takav pristup jasno signalizira da Meta više ne dizajnira uređaj prvenstveno za VR gaming, već za mješovito-stvarnosne scenarije: rad s dokumentima u prostoru, kolaboraciju, 3D vizualizacije, remote asistenciju i svakodnevnu upotrebu u uredu ili kod kuće.

Rezanje metaverse budžeta: kraj sna ili nužna korekcija?

Paralelno s odgodom Phoenixa, Meta razmatra značajno smanjenje ulaganja u klasični „metaverse“, posebno u Horizon Worlds i dio Quest ekosustava. Investitori su već godinama skeptični prema milijardama dolara potrošenih na virtualne svjetove s ograničenim brojem aktivnih korisnika i nejasnim poslovnim modelom.

Novi smjer znači preusmjeravanje budžeta iz:

  • masovnih, socijalnih VR platformi bez jasne monetizacije,
  • eksperimentalnih metaverse projekata koji traže vlastitu ekonomiju,

u:

  • AI wearable uređaje i pametne naočale s glasovnim i vizualnim asistentima,
  • sljedeću generaciju Quest headseta fokusiranih na gaming i fitness,
  • XR alate koji rješavaju konkretne poslovne probleme.

Poruka investitora je jasna: XR više ne može biti skupa, dugoročna oklada bez jasnog puta do prihoda. Očekuje se pragmatičniji pristup – manji, konkretniji proizvodi i rješenja koja donose mjerljivu vrijednost korisnicima i tvrtkama.

Od metaverse hypea do prostornih računala

Metaov zaokret uklapa se u širenje trenda koji je započeo s Apple Vision Proom i najavama Samsung XR platforme: fokus se pomiče s izoliranog VR „svemira“ prema prostornim računalima (spatial computing). To su uređaji koji kombiniraju:

  • mješovitu stvarnost s visokokvalitetnim passthroughom,
  • AI asistente koji razumiju prostor i kontekst,
  • nosive forme poput laganih naočala ili diskretnih displaya.

Umjesto da korisnik „bježi“ u virtualni svijet, XR sloj se nadograđuje na postojeću stvarnost. Mixed reality anchors, prostorni mapping i precizan tracking omogućuju da digitalni objekti ostanu „zalijepljeni“ za stol, zid ili stroj čak i kada se korisnik kreće kroz prostor.

Praktični primjeri: kako izgleda „tihi XR“ u praksi

Takav, manje spektakularan, ali praktičniji XR već se nazire u nekoliko scenarija:

  • Industrijska obuka: tehničar nosi lagane MR naočale, vidi stvarni stroj ispred sebe, a preko njega overlay uputa, 3D strelica i sigurnosnih upozorenja. AI asistent prepoznaje komponente i predlaže sljedeći korak.
  • Arhitektura i dizajn: tim pregledava 3D model zgrade u stvarnoj prostoriji, s prostornim audioom i kolaborativnim alatima. Svaki sudionik vidi isti virtualni model „usidren“ na pod zahvaljujući shared anchors tehnologiji.
  • Uredski rad: umjesto tri fizička monitora, korisnik ima virtualne ekrane raspoređene u prostoru oko stola. Field of view i rezolucija nisu „demo spektakl“, ali su dovoljni za e-mail, dokumente i video pozive.

U svim tim slučajevima, ključna vrijednost nije u impresivnoj grafici, nego u neprimjetnoj integraciji XR-a u postojeće radne procese. To je smjer u kojem se Meta, svjesno ili ne, sada kreće.

Prostor za konkurenciju: Apple, Samsung i enterprise XR

Odgoda Phoenixa do 2027. otvara prostor drugim igračima. Apple već gradi ekosustav oko Vision Proa, s naglaskom na produktivnost, video produkciju i premium kućnu zabavu. Samsung se, u partnerstvu s Googleom i Qualcommom, pozicionira u Android XR segmentu s fokusom na mobilnu integraciju.

Istovremeno, niz specijaliziranih tvrtki razvija enterprise XR rješenja za:

  • remote asistenciju i održavanje opreme,
  • logistiku i upravljanje skladištima uz prostorne upute,
  • medicinsku obuku i intraoperativne vizualizacije,
  • analizu podataka u stvarnom prostoru (npr. overlay IoT senzora na fizičke objekte).

Metaovo povlačenje iz „velikog metaverse sna“ može ubrzati ovaj pomak. Umjesto utrke tko će izgraditi najveći virtualni grad, natjecanje se seli u domenu konkretnog ROI-ja: koliko XR skraćuje obuku, smanjuje broj grešaka na terenu ili povećava produktivnost tima.

Što odgoda znači za developere i korisnike?

Za XR developere, Metaova odluka donosi i rizike i prilike. Manji budžet za metaverse vjerojatno znači manje poticaja za čisto socijalne VR svjetove i eksperimentalne projekte. No istovremeno, fokus na AI wearable uređaje i praktične MR scenarije otvara nova područja:

  • AI-first XR aplikacije: asistenti koji razumiju prostor, prepoznaju objekte, prevode tekst u stvarnom svijetu i nude kontekstualne informacije.
  • Cross-platform rješenja: alati koji rade i na Questu, i na budućem Phoenixu, i na konkurentskim MR headsetima, uz standardizirane API-je za tracking, anchors i passthrough.
  • Vertikalne industrijske aplikacije: rješenja za specifične sektore (energetika, zdravstvo, logistika) gdje su kupci spremni platiti za jasnu, mjerljivu korist.

Za krajnje korisnike, kratkoročni efekt može biti razočaranje – još jedna godina čekanja na „lagane XR naočale za svakodnevnu upotrebu“. No dugoročno, prilagodba realnosti može donijeti stabilniji ekosustav, manje polovičnih proizvoda i više uređaja koji se doista koriste svakodnevno, a ne samo na tehnološkim konferencijama.

XR kao dio AI strategije, a ne zaseban svemir

Najvažnija poruka Metaovog zaokreta jest da XR hardver više nije zamišljen kao ulaz u zaseban, samoodrživ „metaverse svemir“. Umjesto toga, postaje dio šire AI strategije kompanije. Phoenix i budući Quest modeli vjerojatno će biti dizajnirani kao fizičko sučelje za generativne AI modele, vizualne asistente i konverzacijske agente.

U praksi, to znači da će ključne inovacije dolaziti manje iz same optike ili panela, a više iz softvera: prepoznavanje okoline, razumijevanje gesta, prostorni kontekst, personalizirani overlay informacija. XR bez AI-a postaje teško održiv; AI bez prostornog sučelja propušta priliku da postane doista „svjestan“ okoline korisnika.

Odgoda Phoenixa zato ne izgleda kao kraj Meta ambicija u XR-u, već kao signal da se karta ponovno preslaguje. U sljedećih nekoliko godina pobijedit će oni koji XR uspiju neprimjetno utkati u svakodnevni rad i život – a ne oni koji obećaju najveći, najimpresivniji metaverse.

Natrag na vrh