Dok se u fokusu javnosti najčešće nalaze umjetna inteligencija i data centri, u pozadini tiho raste još jedan snažan segment hrvatske IT scene – proširena stvarnost u najširem smislu, odnosno XR (VR/AR/MR). U posljednjih pet do sedam godina u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Novskoj i drugim gradovima nastao je niz specijaliziranih studija i startupova koji grade imerzivna rješenja za turizam, industriju, edukaciju i zabavu. Polako, ali konzistentno, grade reputaciju Hrvatske kao pouzdanog partnera za napredne prostorne tehnologije.
Od pionira do ekosustava: tko gradi hrvatski XR
Prvi val XR projekata u Hrvatskoj krenuo je iz agencijskog i kreativnog sektora. Zagrebački studiji poput Delta Reality i Brojka među prvima su počeli razvijati kompleksne VR/AR i mixed reality projekte za globalne brendove, muzeje i velike institucije. Riječ je o iskustvima koja nadilaze klasične marketinške kampanje – od simulacija industrijskih procesa do interaktivnih izložbi i edukativnih aplikacija za djecu.
Delta Reality, primjerice, radi na projektima za međunarodne partnere, ali istodobno sudjeluje u lokalnim inicijativama koje povezuju tehnologiju i baštinu. Brojka se, uz XR, naslanja na širi spektar digitalnih rješenja, pa XR često služi kao nadogradnja postojećim platformama. Time se hrvatski timovi pozicioniraju kao pružatelji cjelovitih rješenja, a ne samo jednokratnih VR instalacija.
Posebnu nišu zauzima Legame Studio, specijaliziran za VR produkciju i 360° video sadržaj. Njihovi projekti za kulturne institucije, turističke zajednice i gradove pokazuju kako se virtualni obilasci i dokumentarni formati mogu pretvoriti u imerzivna iskustva koja posjetitelju daju osjećaj da se nalazi usred zbivanja. To je posebno važno za destinacije izvan glavnih turističkih tokova, koje XR‑om mogu „donijeti“ u dnevni boravak potencijalnog gosta.
XR kao alat digitalne transformacije turizma i kulture
Hrvatska prirodno koristi svoje tradicionalne adute – turizam i kulturnu baštinu – kao poligon za testiranje novih imerzivnih formata. Tvrtke poput Hora XR, Culex i VR Pole razvijaju integralna XR rješenja za hotele, muzeje, sportske klubove i turističke atrakcije.
U praksi to znači kombinaciju virtualnih razgleda, interaktivnih instalacija na licu mjesta i sadržaja koji se aktivira na pametnim telefonima ili naočalama za proširenu stvarnost. Muzeji sve češće koriste AR vodiče koji posjetitelju prikazuju slojeve povijesti preko stvarnog prostora, dok hoteli i resorti uvode VR prezentacije smještaja, wellness sadržaja i izleta još u fazi online rezervacije.
„Posjetitelji danas očekuju iskustvo, ne samo informaciju. XR nam omogućuje da ispričamo priču destinacije na način koji je bliži mlađim generacijama“, često naglašavaju domaći turistički djelatnici na konferencijama poput Let’s Grow Tourism ili Days of Croatian Tourism, gdje se XR sve češće pojavljuje kao tema posebnih panela.
Industrija, obuka i sigurnost: XR izvan turizma
XR rješenja sve više ulaze i u industriju. U proizvodnim pogonima i logistici VR se koristi za obuku radnika u sigurnom okruženju, bez rizika od ozljeda ili skupih pogrešaka. AR pak pomaže u održavanju strojeva i udaljenim inspekcijama – tehničar na terenu nosi naočale, a stručnjak u drugom gradu vidi isti prikaz i vodi ga kroz postupak.
Hrvatske tvrtke koje su krenule iz turističkih projekata sve češće dobivaju upite iz energetike, brodogradnje i proizvodnje. U kombinaciji s IoT senzorima i digitalnim blizancima, XR postaje dio šire priče o industriji 4.0, a ne izolirana tehnologija za „wow efekt“ na sajmovima.
Gaming scena kao inkubator XR talenata
Novi val domaćeg XR‑a stiže iz game dev zajednice. Nezavisni studiji poput Key Boar Studios iz Novske te niz manjih timova koji rade u engineima Unity i Unreal sve češće kombiniraju klasični razvoj igara s AR/VR iskustvima. Fokus im je na nišnim žanrovima, edukativnim igrama i lokacijski baziranim aplikacijama.
Podrška projekata poput PISMO inkubatora u Novskoj, koji je postao simbol hrvatske gaming regije, stvara bazen talenata koji prirodno prelaze u XR. Mladi developeri i 3D umjetnici uče iste alate koje koriste globalni XR studiji, pa prelazak s klasičnih igara na imerzivne aplikacije postaje logičan korak.
Paralelno, projekti poput SpecterXR i Equinox XR iz Zagreba i Osijeka razvijaju platforme i alate za objavu lokacijski baziranog AR sadržaja. Njihova ambicija ide korak dalje od klasične produkcije po narudžbi: žele izgraditi „XR kao infrastrukturu“, odnosno sustave na kojima drugi kreatori, gradovi i tvrtke mogu samostalno objavljivati i održavati svoj prostorni sadržaj.
EU fondovi, inkubatori i konferencije: kako se financira XR val
Rast domaćeg XR‑a nije slučajan. U pozadini stoji kombinacija javnih potpora, lokalnih inicijativa i regionalnih događanja. EU fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), digitalni vaučeri i programi poput Innovation Fund omogućili su brojnim timovima da financiraju prve prototipove i pilot‑projekte.
Inkubatori i tehnološki hubovi, poput ZICER‑a u Zagrebu, osječkog BIOS‑a, splitskog ICT Županija huba ili PISMO inkubatora u Novskoj, pružaju logističku i mentorsku podršku. U tim se prostorima često održavaju XR meetupi, hackathoni i radionice, a mladi timovi dobivaju priliku da svoje ideje prezentiraju investitorima i potencijalnim klijentima.
Na razini regije, konferencije poput Infobip Shift, Advanced Technology Days, Reboot Develop ili specijaliziranih XR trackova na LEAP Summitu postaju mjesta gdje se susreću developeri, dizajneri iskustava, kulturni radnici i predstavnici industrije. XR više nije egzotična tema u hodniku, već ravnopravan dio programa.
Izazovi: talent, hardver i poslovni modeli
Unatoč pozitivnom trendu, domaći XR ekosustav suočava se s nizom izazova. Prvi je nedostatak iskusnih stručnjaka koji razumiju i tehnologiju i dizajn iskustava. Većina timova oslanja se na autodidakte i ljude koji dolaze iz game dev ili filmske produkcije, pa je prijenos znanja sporiji nego u zrelijim industrijama.
Drugi izazov je hardver. Iako globalni igrači poput Applea, Mete i HTC‑a ubrzavaju razvoj XR uređaja, njihova cijena i dostupnost u Hrvatskoj još su ograničavajući faktor. Mnogi projekti moraju biti dizajnirani za široko dostupne uređaje (mobitele i tablete), što donekle sužava spektar mogućih iskustava.
Treći, možda najvažniji izazov, su održivi poslovni modeli. Jednokratne instalacije za sajmove i evente teško osiguravaju dugoročnu stabilnost, pa domaći studiji sve više traže načine da XR pretvore u uslugu ili proizvod s ponavljajućim prihodima – bilo kroz platforme, pretplate ili licenciranje sadržaja.
Spajanje XR‑a i AI‑a: sljedeći hrvatski iskorak
Sljedeća faza razvoja domaćeg XR‑a gotovo sigurno uključuje snažnije povezivanje s akademskim sektorom i AI zajednicom. Integracija računalnog vida, prostorne analitike i generativnih modela u VR/AR iskustva mogla bi hrvatskim timovima dati dodatnu diferencijaciju na globalnom tržištu.
Primjeri su već vidljivi: AR aplikacije koje prepoznaju objekte u prostoru i automatski prilagođavaju sadržaj, virtualni vodiči pogonjeni generativnom AI koji razgovaraju s korisnikom na više jezika, ili sustavi obuke koji u realnom vremenu prilagođavaju scenarij ovisno o ponašanju polaznika. Fakulteti poput FER‑a, FOI‑a i osječkog FERIT‑a sve češće uključuju XR i AI projekte u svoje laboratorije i istraživačke programe.
Ako se ta suradnja dodatno institucionalizira kroz zajedničke centre izvrsnosti, istraživačke projekte i spin‑off tvrtke, Hrvatska bi u sljedećih pet do sedam godina mogla postati prepoznatljiva ne samo po pojedinačnim XR projektima, nego po cjelovitom ekosustavu koji izvozi znanje, proizvode i specijalizirane usluge u području prostorne računalnosti.
Regionalni lider ili globalni nišni igrač?
Pitanje koje se sve češće postavlja na domaćim tehnološkim događanjima jest: može li Hrvatska postati regionalni XR lider ili je realniji scenarij specijalizacija u nekoliko niša? S obzirom na snagu turističkog brenda i rastuću gaming scenu, realno je očekivati da će hrvatske tvrtke najbrže napredovati upravo u imerzivnom turizmu, kulturnoj baštini i edukativnim igrama.
No, uz pametno korištenje EU fondova, jače povezivanje s industrijom i akademijom te strateško usmjeravanje prema AI‑om pojačanim XR rješenjima, domaći timovi imaju priliku iskočiti i izvan regionalnih okvira. U industriji koja globalno mjeri milijarde eura, i mali postotak tržišta može značiti ozbiljan izvoz i nova radna mjesta.
XR val u Hrvatskoj tek se zahuktava. Hoće li prerasti u stabilan ekosustav ovisit će o tome koliko brzo domaće tvrtke uspiju prijeći s pojedinačnih projekata na skalabilne proizvode i platforme – i koliko će država, akademija i industrija prepoznati da se u prostornoj računalnosti krije sljedeći veliki iskorak hrvatske IT scene.
