Hrvatska IT scena godinama se prepričava kroz iste simbole: Zagreb, Infobip, Rimac. No paralelno s njihovim uspjehom, u pozadini se događa tiha, ali sve vidljivija promjena. Regije izvan Zagreba ubrzano grade vlastite tech hubove, akceleratore i zajednice koje više nisu samo sateliti glavnog grada, nego samostalna središta inovacija.
Potaknuti javnim ulaganjima u digitalnu tranziciju, EU fondovima i lokalnim inicijativama, gradovi poput Splita, Rijeke i Osijeka, ali i manji sveučilišni centri, postaju mjesta gdje nastaju prvi startupi, održavaju se meetupi i stvaraju partnerstva s inozemnim ekosustavima. Hrvatska tehnološka karta, koja je donedavno imala jedan dominantan centar, danas sve više nalikuje mreži čvorišta povezanih zajedničkim ambicijama.
Digitalna Dalmacija: Split od turističke do tehnološke destinacije
Split je možda najvidljiviji primjer te transformacije. Županijski tehnološki hub Digitalna Dalmacija u posljednjih je nekoliko godina od projekta na papiru postao prepoznatljiv brend dalmatinske IT zajednice. Kroz projekte poput Get Started in IT, IT zajednica i specijaliziranih edukacija, stvorena je baza developera, freelancera i malih timova koji sada dobivaju i fizičko središte.
GROWit akceleratorski program, koji djeluje unutar Digitalne Dalmacije, startupima nudi moderan coworking prostor, mentorsku podršku i inicijalna ulaganja. Prvi timovi uselili su početkom 2025., čime je Split dobio ono što je godinama nedostajalo – strukturirano okruženje u kojem ideja može u nekoliko mjeseci prijeći put od prototipa do prvih klijenata.
Program kombinira financijski poticaj s pristupom mreži domaćih i stranih stručnjaka. Mentori dolaze iz hrvatskih tvrtki koje već posluju globalno, ali i iz dijaspore – posebno iz Njemačke, Irske i skandinavskih zemalja, gdje je prisutna jaka zajednica hrvatskih inženjera. Time se Split profilira kao logično središte dalmatinskog startup ekosustava, a ne samo turistička destinacija.
„Naš je cilj da mladi u Dalmaciji ne moraju birati između kvalitetne IT karijere i života na moru“, često naglašavaju iz tima Digitalne Dalmacije. U praksi to znači da studenti FESB-a, PMF-a ili veleučilišta u Šibeniku i Dubrovniku sada imaju realnu mogućnost razvijati tehnološku karijeru bez preseljenja u Zagreb.
Unlock Rijeka i kvarnerski zaokret prema AI‑ju
Na sjevernom Jadranu, Rijeka je godinama bila poznata po industriji i logistici. No posljednjih godina grad se sve snažnije okreće prema digitalnoj ekonomiji. Jedan od ključnih trenutaka u tom zaokretu je konferencija Unlock Rijeka 2025, koja dodatno pomiče fokus prema kvarnerskom tech ekosustavu.
Rijeka će sredinom listopada ugostiti više od stotinu domaćih i stranih predavača iz područja umjetne inteligencije, marketinga i startupa. Najavljeni su paneli o primjeni AI‑ja u industriji, logistici i turizmu, ali i radionice za osnivače koji žele validirati svoje ideje ili pripremiti se za prvi kontakt s investitorima.
Takvi događaji važni su iz barem tri razloga:
- stvaraju most između lokalnih inicijativa i globalnih trendova
- privlače međunarodne predavače i investitore u gradove koji su dosad bili izvan radara
- pokazuju da ozbiljan sadržaj više nije rezerviran samo za nekoliko najvećih konferencija u Zagrebu i Zadru
Riječka scena već ima nekoliko prepoznatljivih elemenata – od Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišnog centra za podršku poduzetništvu, do coworking prostora i lokalnih IT tvrtki koje rade za strane klijente. Unlock Rijeka na tu bazu nadograđuje vidljivost i međunarodnu povezanost, što je često presudan korak za mlade timove.
Za lokalne developere i studente to znači da prvi ozbiljan doticaj s AI‑jem, growth marketingom ili fundraisingom više ne moraju tražiti u Zagrebu ili Ljubljani – dolazi im doslovno na kućni prag.
Osijek, Varaždin i manji gradovi: tiha, ali stabilna izgradnja ekosustava
Dok Split i Rijeka privlače pažnju velikim inicijativama i konferencijama, istok i sjever Hrvatske grade svoje tech priče nešto tišim, ali jednako upornim tempom. Osijek je već godinama primjer grada u kojemu se IT koristi kao protuteža odlasku mladih.
Osječko Sveučilište J. J. Strossmayera, FERIT i lokalne IT tvrtke poput Inchooa, Mono Softwarea ili Gauss Developmenta sustavno rade na razvoju zajednice. IT meetupi, radionice i programi poput akceleratora Startup Factory Osijek stvaraju okruženje u kojem je normalno da student već tijekom studija radi na realnim projektima ili pokreće vlastiti startup.
Varaždin i Čakovec, s jakim srednjoškolskim programima iz informatike i prisutnošću kompanija koje rade za inozemne klijente, postaju sjeverni mikro‑hubovi. Iako nemaju velike kampuse, nude ono što je mladim developerima često važnije – kratke linije do mentora, manje hijerarhije i priliku da vrlo brzo dobiju odgovornost na projektima.
Trend je sličan: gradovi se oslanjaju na postojeće obrazovne institucije, lokalne IT tvrtke i podršku gradskih ureda za gospodarstvo. EU fondovi i nacionalni programi, poput Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), služe kao financijska poluga za uređenje prostora, nabavu opreme i pokretanje akceleratorskih programa.
Zagreb: od generalista do deep‑tech i akademskog poduzetništva
I dok ostatak Hrvatske sustiže Zagreb po broju inicijativa, glavni grad se sve više specijalizira. Fokus se pomiče s općih IT priča prema deep‑techu, transferu tehnologije i akademskom poduzetništvu.
Program Nuqleus na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) jedan je od najjasnijih primjera tog trenda. Riječ je o venture builderu koji spaja istraživače, studente i poduzetnike kako bi se znanstveni projekti pretvorili u komercijalne proizvode. Financial Times uvrstio je Nuqleus na listu 150 vodećih europskih inovacijskih hubova, što je snažan signal da hrvatski laboratoriji mogu generirati globalno relevantne startupe.
U praksi, Nuqleus timovima nudi strukturirani program: od validacije problema, preko razvoja MVP‑a, do prvih kontakata s investitorima. Posebno je važna veza sa sveučilišnim istraživačkim grupama, jer omogućuje nastanak deep‑tech rješenja u područjima poput energetike, robotike, naprednih senzora ili medicinske tehnologije.
Paralelno s tim, u Zagrebu niču međunarodni poslovni klubovi poput French Innovation Club Croatia, koji grade mostove prema velikim europskim tržištima. Kroz događaje, delegacije i B2B susrete, hrvatskim startupima olakšavaju pristup kapitalu, prvim stranim klijentima i korporativnim partnerstvima. Takvi klubovi često su tiha, ali ključna karika između lokalnog huba i globalne scene.
Od „heroja“ do umreženog ekosustava
Zajednički nazivnik svih ovih inicijativa jest pomak s narativa o pojedinačnim „herojima“ prema ideji umreženog ekosustava. Hrvatska IT scena više se ne oslanja isključivo na nekoliko velikih brendova, već na gusto tkivo hubova, akceleratora, studentskih udruga, meetupa i specijaliziranih konferencija.
Za domaće developere, osnivače i studente to ima vrlo konkretne posljedice:
- kvalitetna mentorska podrška i edukacije dostupni su u sve većem broju gradova
- prve klijente moguće je pronaći kroz lokalne mreže, a ne samo preko Zagreba
- pristup EU fondovima i javnim programima više nije rezerviran za nekoliko institucija
- rad na daljinu omogućuje da timovi ostanu u svojim sredinama, a rade globalne projekte
Trend rada na daljinu, koji je pandemija dodatno ubrzala, ovdje igra ključnu ulogu. Hrvatski developeri danas mogu raditi za američke ili skandinavske tvrtke iz Splita, Osijeka ili Varaždina, dok lokalni hubovi pružaju infrastrukturu, zajednicu i podršku za one koji žele pokrenuti vlastiti projekt.
„Lokacija više nije presudna, ali zajednica jest“, često se čuje na domaćim meetupima. Upravo zato je važna činjenica da se zajednice formiraju i izvan Zagreba – od dalmatinskih coworkinga do slavonskih inkubatora.
Što slijedi: izazovi i prilike za novu generaciju hubova
Iako je slika ohrabrujuća, novi hrvatski tech hubovi suočavaju se s nekoliko ozbiljnih izazova. Prvi je održivost nakon isteka EU projekata. Mnogi su prostori i programi pokrenuti zahvaljujući bespovratnim sredstvima, no dugoročno će ih morati financirati kombinacija članarina, partnerskih programa i privatnih ulaganja.
Drugi je izazov privlačenje i zadržavanje senior talenata. Juniori i studenti u regijama imaju sve bolje uvjete, ali za izgradnju zrelog ekosustava potrebni su iskusni stručnjaci koji će preuzeti ulogu mentora, CTO‑a ili cofoundera. Tu bi ključnu ulogu mogla odigrati hrvatska dijaspora i povratnici koji donose iskustvo rada u inozemnim scaleupovima.
Treći je izazov bolja međusobna povezanost hubova. Iako svaki grad ima vlastitu dinamiku, prava snaga leži u mreži. Suradnje poput zajedničkih demo dayeva, razmjene mentora ili tematskih programa (npr. AI u Rijeci, turizam u Splitu, poljoprivredni tech u Slavoniji) mogu Hrvatskoj dati prepoznatljiv „mozaik“ specijaliziranih čvorišta.
Ako se trenutni trend nastavi, sljedeći val hrvatskih tehnoloških uspjeha vrlo vjerojatno će imati adrese u Splitu, Rijeci, Osijeku ili manjim gradovima – ali s istom ambicijom da budu globalni igrači. Umjesto jedne dominantne točke na karti, Hrvatska bi u idućih pet do deset godina mogla dobiti mrežu hubova koji zajedno čine konkurentnu, raznoliku i otpornu tech scenu.
Za mladu generaciju developera i poduzetnika to je možda i najvažnija vijest: kvalitetan start više ne ovisi o tome jeste li u Zagrebu, nego o tome koliko ste spremni iskoristiti prilike koje vaš lokalni hub već danas nudi.
