Nova faza europske umjetne inteligencije
Europa je u ljeto 2026. ušla u novu fazu razvoja umjetne inteligencije. Uz stroži, ali prilagođen regulatorni okvir, sve se snažnije ulaže u otvorene, „suverene” AI modele koje je moguće pokretati lokalno i prilagođavati europskim jezicima, pravilima i vrijednostima. Cilj je jasan: smanjiti ovisnost o velikim američkim i kineskim platformama, a istodobno zadržati visoku razinu zaštite podataka i sigurnosti.
Ključni element te strategije je prelazak s isključivo komercijalnih, zatvorenih rješenja na kombinaciju otvorenih i vlasničkih modela. Time se pokušava postići digitalni suverenitet – mogućnost da Europa kontrolira ključnu infrastrukturu, znanje i podatke koji pokreću AI sustave.
EUROPA konzorcij i paneuropski LLM
Jedan od najznačajnijih poteza Europske komisije je odabir konzorcija EUROPA kao pobjednika natječaja Frontier AI Grand Challenge. Konzorcij ima zadatak razviti otvoreni model vrlo velikog opsega (tzv. frontier model) koji će podržavati svih 24 službena jezika Europske unije.
Za razliku od mnogih postojećih globalnih modela, EUROPA je zamišljena kao javno dostupna infrastruktura. Model bi trebao biti objavljen pod otvorenom ili barem vrlo permisivnom licencom, uz jasnu dokumentaciju o treniranju, datasetovima i ograničenjima. Time se nastoji:
- olakšati lokalno pokretanje modela u nacionalnim ili privatnim oblacima,
- omogućiti prilagodba (fine-tuning) za specifične sektore poput zdravstva, prava ili javne uprave,
- osigurati kvalitetna podrška za manje jezike koji su često zanemareni u globalnim rješenjima.
EUROPA nije zamišljena kao konkurent komercijalnim API‑jima, već kao temeljna infrastruktura na kojoj mogu nastajati specijalizirani modeli i aplikacije – od lokalnih chatbotova do naprednih sustava za analizu dokumenata.
EU Institutional LLM: AI za europsku administraciju
Paralelno s projektom EUROPA, objavljen je i otvoreni „EU Institutional LLM”. Riječ je o modelu treniranom na javno dostupnim, ali i internim podacima europskih institucija, uz stroge procedure anonimizacije i zaštite povjerljivih informacija.
Ovaj model je dizajniran za konkretne zadatke unutar europske administracije:
- prevođenje službenih dokumenata između jezika EU‑a,
- izradu i sažimanje pravnih i političkih dokumenata,
- pretraživanje i analizu velikih arhiva odluka, direktiva i uredbi,
- podršku službenicima pri pripremi odgovora na upite građana i medija.
Otvorenost modela omogućuje da ga, uz određena ograničenja, koriste i nacionalne administracije, istraživačke institucije i poduzeća. To stvara standardiziranu „jezičnu infrastrukturu” za rad s europskim pravnim i političkim sadržajem, što je dosad često bilo fragmentirano po državama i resorima.
Nacionalni otvoreni modeli: portugalski i njemački pristup
Dok se na razini EU‑a grade paneuropski modeli, pojedine države članice razvijaju vlastite open‑source sustave, prilagođene nacionalnim jezicima i pravnim okvirima.
Amália: europski portugalski u fokusu
Portugal razvija model Amália, nastao uz potporu europskih sredstava i nacionalnih istraživačkih centara. Amália je specijalizirana za europski portugalski, s naglaskom na:
- ispravan pravni i administrativni rječnik,
- lokalne idiome i stil službene komunikacije,
- mogućnost pokretanja na lokalnim serverima i nacionalnim oblacima.
Time se omogućuje da javne institucije, bolnice ili sudovi koriste AI alate bez slanja osjetljivih podataka izvan zemlje ili u komercijalne oblake izvan EU‑a. Model se nudi pod otvorenom licencom, što domaćim tvrtkama olakšava razvoj specijaliziranih rješenja, primjerice za pravne usluge ili javne servise.
Njemački industrijski oblak i suvereni modeli
Njemačka se fokusira na industrijsku primjenu. U sklopu industrijskog oblaka okupljene su velike kompanije, istraživački instituti i država. Infrastruktura uključuje stotine naprednih GPU‑ova namijenjenih treniranju tzv. suverenih modela za njemački i engleski jezik.
Ti modeli ciljaju na sektore u kojima je povjerljivost podataka ključna:
- automobilska industrija i proizvodnja,
- energetika i kritična infrastruktura,
- financijski sektor,
- zdravstvo i farmacija.
Njemački pristup kombinira otvoreni kod i stroge ugovore o razmjeni podataka. Poduzeća mogu koristiti modele u vlastitim podatkovnim centrima, bez slanja proizvodnih tajni ili osjetljivih tehničkih podataka izvan kontroliranih okruženja.
Regulatorni okvir: AI Act i „AI Omnibus”
Regulacija je ključni dio europske AI strategije. Uz glavni AI Act, početkom i krajem srpnja 2026. stupaju na snagu dodatni propisi, često nazivani „AI Omnibus”. Oni imaju dva cilja: olakšati primjenu pravila za manja poduzeća i razjasniti obveze za pružatelje opće‑namjenskih (general‑purpose) i otvorenih modela.
Olakšice za mala i srednja poduzeća
Mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju resurse za složene postupke procjene rizika i usklađivanja. AI Omnibus uvodi:
- pojednostavljene procedure dokumentiranja za niskorizične sustave,
- dulje rokove za prilagodbu u segmentima gdje bi primjena pravila bila posebno skupa,
- savjetodavne centre i „sandboxes” u kojima MSP‑ovi mogu testirati AI rješenja uz podršku regulatora.
Cilj je izbjeći situaciju u kojoj stroga regulativa gura inovacije izvan EU‑a, a istodobno zadržati zaštitu korisnika i transparentnost sustava.
Jasna pravila za opće‑namjenske i otvorene modele
AI Omnibus i prateće smjernice Europske komisije detaljno definiraju kada se model smatra opće‑namjenskim i koje obveze proizlaze iz te klasifikacije. Ključni kriteriji uključuju:
- opseg i raznolikost zadataka koje model može obavljati,
- mogućnost da se model prilagodi za visokorizične primjene (npr. zdravstvena dijagnostika),
- razinu kontrole koju pružatelj ima nad distribucijom i korištenjem modela.
Za otvorene modele uvode se djelomična izuzeća od pojedinih obveza, primjerice kada je riječ o objavi dijela trenirnih podataka ili tehničkih detalja koji bi mogli ugroziti sigurnost sustava. Istodobno, ostaje obveza jasno označiti namjenu modela, poznata ograničenja i preporučene sigurnosne mjere pri integraciji u proizvode i usluge.
Što to znači za organizacije i korisnike
Za poduzeća, javne institucije i krajnje korisnike, sljedeći mjeseci i godine donose znatno širi izbor AI rješenja. Dostupna su tri glavna pristupa:
- komercijalni API‑ji globalnih tvrtki,
- europski otvoreni modeli poput EUROPA i EU Institutional LLM,
- nacionalni i sektorski modeli prilagođeni jeziku i regulativi pojedine države.
Otvoreni modeli omogućuju lokalno pokretanje na vlastitim serverima ili u nacionalnim oblacima. To je posebno važno za sektore u kojima je obrada osjetljivih podataka – medicinske dokumentacije, sudskih spisa, financijskih transakcija – podložna strogim pravilima i nadzoru.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da sam model nije dovoljan. Uspješna primjena zahtijeva:
- kvalitetne i pravno usklađene skupove podataka za treniranje i prilagodbu,
- stručnost u integraciji modela u postojeće IT sustave,
- robustan nadzor nad performansama, sigurnošću i pristranostima,
- jasnu dokumentaciju i interne procedure za korištenje AI alata.
Mnoge dosadašnje inicijative u državama članicama zapinjale su upravo na nedostatku stručnjaka za podatke, ograničenim infrastrukturnim kapacitetima i nejasnim odgovornostima između javnog i privatnog sektora.
Od pilota do svakodnevne primjene
Sljedeći korak u razvoju europskog AI ekosustava je masovnija primjena otvorenih modela u javnom sektoru i malom biznisu. Novi pilot‑projekti generativne umjetne inteligencije, poput EuropAI za javne uprave, testiraju kako lokalne i europske modele iskoristiti u svakodnevnom radu.
Primjeri primjene uključuju:
- automatiziranu obradu zahtjeva građana i generiranje personaliziranih odgovora,
- upravljanje velikim količinama dokumenata i izradu sažetaka,
- prediktivne analize u kriznim situacijama, poput poplava ili energetskih poremećaja,
- podršku u obrazovanju, kroz alate koji razumiju lokalni kurikulum i jezik.
Ako se ovi projekti pokažu uspješnima, europski građani bi u nekoliko sljedećih godina mogli dobiti AI usluge koje:
- razumiju njihov jezik i dijalekt,
- poštuju lokalni pravni okvir i standarde zaštite podataka,
- rade na infrastrukturi pod europskom kontrolom,
- nisu nužno vezane uz zatvorene, vlasničke platforme izvan EU‑a.
Izazovi i sljedeći koraci
Unatoč ambicioznoj strategiji, izazovi ostaju značajni. Treniranje modela velikog opsega traži skupu hardversku infrastrukturu, znatne količine kvalitetnih podataka i timove visokokvalificiranih stručnjaka. Konkurencija globalnih tehnoloških divova i dalje je snažna, a tržište se brzo mijenja.
Za Europu će ključno biti nekoliko stvari:
- kontinuirano ulaganje u istraživačke centre i superračunala,
- razvoj zajedničkih europskih datasetova uz strogu zaštitu privatnosti,
- poticanje suradnje između javnog sektora, industrije i akademske zajednice,
- edukacija stručnjaka za podatke, inženjera modela i pravnika specijaliziranih za AI.
Otvoreni europski AI modeli nisu samo tehnološki projekt, već i politička odluka o tome kako će se oblikovati digitalna budućnost kontinenta. Uspije li u tome, Europa bi mogla postaviti globalni standard za kombinaciju inovacija, transparentnosti i zaštite korisnika u području umjetne inteligencije.
