Dok se domaća tehnološka scena najčešće mjeri brojem unicorn startupa i globalnih SaaS proizvoda, gotovo neprimjetno raste još jedan izvozni adut – rješenja za digitalnu javnu upravu. Hrvatska je posljednjih godina u vrhu europskih ljestvica po razvoju interoperabilnosti i implementaciji načela „once-only“, prema kojem građani i tvrtke državnim institucijama određeni podatak trebaju dostaviti samo jednom. Iza tih brojki stoje vrlo konkretne platforme, integracijski slojevi i sigurnosne arhitekture koje razvijaju hrvatske IT tvrtke, fakulteti i konzorciji s javnim sektorom.
Od e-Građana do izvoznog proizvoda
Projekt e-Građani, pokrenut još 2014., često se u javnosti svodi na broj aktivnih korisnika NIAS prijave ili dostupnih e-usluga. No u pozadini se razvila cijela generacija rješenja: od sustava za upravljanje identitetom i pristupom (IAM), preko registara i servisa za razmjenu podataka, do specijaliziranih aplikacija za pravosuđe, porezni sustav ili lokalnu samoupravu.
Ta iskustva danas se pretvaraju u novu nišu – GovTech module koji se mogu prodavati i izvan Hrvatske. Domaće tvrtke nude gotove komponente za:
- digitalni identitet i autentikaciju (integracija s eIDAS-om, mobilni identiteti),
- centralizirane notifikacije (e-dostava, SMS i e-mail obavijesti, inbox za građane),
- low-code sustave za obrasce i podnošenje zahtjeva,
- upravljanje predmetima i tijekovima rada (case & workflow management),
- registarske sustave i razmjenu podataka između institucija.
Kombinacija EU fondova, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te dugogodišnje suradnje države i privatnog sektora stvorila je rijedak miks: stabilno referentno tržište kod kuće i rješenja koja po arhitekturi i standardima već zadovoljavaju zahtjeve drugih članica EU.
„Hrvatska je u nekim segmentima javne digitalne infrastrukture brža od većih članica Unije. To nam otvara vrata regije i tržišta izvan EU, pogotovo tamo gdje tek kreću s interoperabilnošću i e-uslugama“, kaže jedan od konzultanata koji je radio na više projekata za države jugoistočne Europe.
Standardizacija kao izvozni argument
Ključna prednost hrvatskih GovTech rješenja nije samo cijena, nego stupanj usklađenosti s europskim pravilima. Sustavi nastaju u okruženju gdje su obvezni:
- eIDAS i europski identitet,
- GDPR i stroga pravila obrade osobnih podataka,
- Europski okvir interoperabilnosti (EIF),
- NIS2 i sigurnosni zahtjevi za ključne usluge,
- tehničke specifikacije za „once-only“ razmjenu podataka preko granica.
To znači da domaći timovi od prvog dana dizajniraju rješenja kao interoperabilne usluge, s jasno definiranim API-jima, standardiziranim formatima podataka i mogućnošću integracije u različite nacionalne okvire. Kada takav modul ponude drugoj državi ili velikoj korporaciji, već je „rođen“ u okruženju visokih regulatornih zahtjeva.
Primjeri se već vide u praksi: hrvatske tvrtke sudjeluju u projektima digitalizacije registara u regiji, implementaciji sustava za elektroničku dostavu u drugim državama te razvoju rješenja za upravljanje javnim nabavama i subvencijama. Često nastupaju kroz međunarodne konzorcije, gdje domaće reference iz e-Građana, pravosuđa ili porezne uprave imaju značajnu težinu.
Cloud, API-first i AI u javnim servisima
Drugi sloj priče je tehnološki. Javna uprava više nije sinonim za monolitne aplikacije i zatvorene sustave. Novi projekti u pravilu kreću s cloudom, API-first pristupom i mikroservisnom arhitekturom, bilo u državnim data centrima, privatnom cloudu ili hibridnim okruženjima.
Umjetna inteligencija ulazi u jezgru javnih servisa. Domaći timovi rade na rješenjima za:
- automatsku klasifikaciju podnesaka i zahtjeva,
- prepoznavanje i ekstrakciju podataka iz skeniranih dokumenata,
- pametno rutiranje predmeta prema nadležnim službama,
- detekciju nepravilnosti i potencijalnih zlouporaba,
- analitiku obrazaca ponašanja korisnika e-usluga.
Pri tome moraju zadovoljiti stroge europske zahtjeve privatnosti i sigurnosti: pseudonimizacija podataka, ograničavanje pristupa, revizijski tragovi i transparentnost rada algoritama. Hrvatska iskustva u primjeni GDPR-a i nadzoru Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) dodatno su „očvrsnula“ domaće timove.
„Ako rješenje prođe sigurnosne i pravne provjere u državnoj upravi, vrlo je vjerojatno da će zadovoljiti i standarde velikih banaka ili telekoma“, ističe jedan CTO iz zagrebačke softverske tvrtke koja radi i za javni i za privatni sektor.
Nova generacija GovTech stručnjaka
Često zanemaren element ove priče je razvoj kadrova. Rad na kompleksnim javnim sustavima tjera inženjere, arhitekte i product managere da razumiju i tehnologiju i regulativu. To znači ulazak u svjetove zemljišnih knjiga, socijalnih naknada, poreznih propisa, lokalnih komunalnih naknada ili javnozdravstvenih evidencija.
Ta „dvostruka pismenost“ – tehnološka i institucionalna – postaje sve traženija i izvan javnog sektora. Stručnjaci koji su vodili projekte interoperabilnosti ili digitalizacije registara danas su poželjni u bankarstvu, osiguranju, telekomima i velikim korporacijama koje prolaze vlastitu digitalnu transformaciju.
Fakulteti i visoka učilišta polako prate trend. Na FER-u, FOI-ju, PMF-u i drugim ustanovama raste broj kolegija i projekata vezanih uz digitalnu upravu, podatkovnu infrastrukturu i upravljanje javnim informacijskim sustavima. Studenti kroz suradnju s ministarstvima, FINA-om, APIS IT-om, AKD-om i nizom privatnih tvrtki dobivaju priliku raditi na „pravim“ sustavima, a ne samo na laboratorijskim vježbama.
Rezultat je nova generacija GovTech stručnjaka koji jednako dobro razgovaraju s ministrima, gradonačelnicima i CTO-ovima. U domaćim tvrtkama formiraju se specijalizirani timovi za javni sektor, s vlastitim product roadmapovima i ambicijom izlaska na strana tržišta.
Tržište u nastajanju: od projekata do proizvoda
Digitalna javna uprava dugo je bila percipirana kao niz jednokratnih projekata vezanih uz konkretan natječaj ili EU fond. Danas se sve više priča o proizvodima i platformama. Umjesto da za svaku novu uslugu nastaje zasebna aplikacija, grade se horizontalne komponente koje se mogu višekratno koristiti.
Primjer su:
- centralni sustavi za prijavu građana i poduzeća,
- zajednički moduli za plaćanje pristojbi i naknada,
- platforme za elektroničku dostavu i komunikaciju s korisnicima,
- standardizirani obrasci i low-code okruženja za brzo pokretanje novih usluga.
Takav pristup smanjuje troškove države, ali i otvara prostor za izvoz. Hrvatska rješenja, nastala za potrebe domaćih institucija, uz relativno male prilagodbe mogu se ponuditi gradovima, ministarstvima ili agencijama u drugim državama. U regiji srednje i istočne Europe mnoge zemlje prolaze isti put digitalne transformacije, ali s nekoliko godina zakašnjenja u odnosu na Hrvatsku.
„Najveća promjena je što više ne radimo samo ‘po narudžbi’, nego razvijamo vlastite proizvode za javnu upravu. Domaće reference su nam poligon, a pravi rast očekujemo na izvozu“, kaže direktor jedne zagrebačke softverske tvrtke specijalizirane za GovTech.
Izazovi: regulativa, nabava i dugoročno održavanje
Unatoč pozitivnim trendovima, GovTech niša suočava se s nizom izazova. Prvi je složena regulativa i spora prilagodba zakona digitalnim procesima. Često je tehnologija spremna, ali se čeka izmjena pravilnika ili usklađivanje nadležnosti između institucija.
Drugi problem je javna nabava. Klasični natječajni modeli teško prate agilni razvoj, brze iteracije i testiranje s korisnicima. Domaće tvrtke često ističu da bi im modeli poput okvirnih sporazuma, inovacijskih partnerstava ili sandbox okruženja omogućili brže uvođenje novih rješenja.
Treći izazov je dugoročno održavanje. Javne platforme moraju biti dostupne 24/7, sigurne i usklađene s novim propisima. To zahtijeva stabilne timove, jasne ugovore o razini usluge (SLA) i plansko financiranje, a ne isključivo projektni pristup vezan uz EU fondove.
Istovremeno, građani i poduzetnici podižu očekivanja. Naviknuti su na user experience globalnih platformi, pa sličnu razinu jednostavnosti i brzine očekuju i od javnih servisa. To dodatno motivira domaće timove da uvode moderne UX/UI prakse, mobilne aplikacije i personalizirane usluge.
Tiha, ali strateški važna niša hrvatske IT scene
Ako Hrvatska u idućih nekoliko godina uspije zadržati tempo digitalne transformacije javne uprave i paralelno poticati komercijalizaciju tih rješenja, GovTech bi mogao postati sljedeća velika priča domaće IT scene. Ne nužno najglasnija, ali ona koja dugoročno podiže produktivnost cijelog gospodarstva.
Digitalni procesi u državnoj upravi izravno utječu na konkurentnost poduzetnika: brže dozvole, manje papirologije, sigurnija razmjena podataka, manje grešaka i koraka „od šaltera do šaltera“. Svaki put kad se u pozadini aktivira domaći softverski modul, to je i mali izvozni potencijal – jer isti taj modul može pomoći i drugoj državi da skrati redove, smanji troškove i poveća transparentnost.
GovTech rješenja „rođena“ u hrvatskim institucijama, a „odgojena“ na globalnim standardima, sve češće nalaze put prema van. Ako se taj trend nastavi, uz podršku jasne državne strategije i pametnog korištenja EU fondova, Hrvatska bi u sljedećem desetljeću mogla postati prepoznatljiva ne samo po turističkim destinacijama i sportskim uspjesima, nego i po izvozu softvera za digitalnu javnu upravu.
