Dok se domaća IT scena posljednjih godina uglavnom vrti oko AI rješenja, fintech-a i SaaS proizvoda, tiho raste nova niša: hrvatski XR (VR/AR/MR) studiji i zajednice koje eksperimente s proširenom stvarnošću pretvaraju u konkretne proizvode za turizam, edukaciju i marketing. U trenutku kada globalne prognoze govore o dvoznamenkastom rastu AR/VR tržišta, lokalni timovi koriste priliku da Hrvatsku pozicioniraju kao poligon za brzi razvoj i testiranje iskustava proširene stvarnosti.
Globalni kontekst, lokalna prilika
Prema procjenama analitičkih kuća poput Statista i PwC-a, vrijednost globalnog AR/VR tržišta mjeri se u desecima milijardi dolara, uz projekcije daljnjeg rasta potaknutog novom generacijom hardvera – od Meta Questa i Apple Vision Proa do industrijskih AR naočala. U Hrvatskoj, iako su brojke skromnije, trend je jasan: sve više tvrtki, kulturnih institucija i turističkih zajednica traži načine kako XR uključiti u svoje projekte.
Za razliku od klasičnih softverskih proizvoda, XR kombinira 3D grafiku, game development, dizajn interakcija, psihologiju korisnika i fizički prostor. Upravo ta interdisciplinarnost dobro sjeda na postojeće domaće snage: jaku game dev scenu, 3D i VFX produkciju, web i mobilni razvoj te turizam kao jednu od ključnih grana gospodarstva.
Osijek kao XR žarište: primjer studija Culex
Jedan od prepoznatljivih primjera nove XR generacije je osječki studio Culex. Tim kombinira produkciju sadržaja i razvoj vlastitih rješenja, što im omogućuje da brzo testiraju ideje na tržištu i prilagođavaju se različitim vertikalama – od turizma do edukacije i marketinga.
Njihov projekt VukovAR, knjižica proširene stvarnosti kao digitalni suvenir, ilustrira kako se tradicionalni motivi i kulturna baština mogu ispričati kroz interaktivne 3D scene. Korisnik, umjesto klasične razglednice ili brošure, dobiva fizičku knjižicu koju oživi kroz mobitel ili AR naočale. Likovi, povijesne lokacije i lokalne priče izlaze iz papira u obliku animiranih modela i kratkih scena, čime se stvara osobnije, „instagramabilno” iskustvo destinacije.
Culex paralelno radi i na rješenjima za kulturne institucije, turističke zajednice, brendove i obrazovne projekte. Takva diversifikacija prihoda omogućuje im da dio resursa ulažu u vlastite proizvode i eksperimentalne projekte, što je u hrvatskom kontekstu često presudno za opstanak specijaliziranih studija.
„XR nam omogućuje da lokalne priče ispričamo na globalno razumljiv način. Turist iz Japana ili Njemačke ne mora govoriti hrvatski da bi razumio što se događa kada mu se povijesna scena pojavi pred očima”, ističu iz tima u razgovorima na domaćim konferencijama.
XR izlazi iz velikih gradova: putujuće postave i radionice
Još jedan važan trend je širenje XR tehnologije izvan klasičnih tehnoloških središta poput Zagreba i Splita. Putujuće VR/XR postave, organizirane radionice i javne prezentacije u manjim gradovima – Otočcu, Slunju, Čabru i drugim sredinama – približavaju virtualnu stvarnost lokalnim zajednicama, školama i poduzetnicima.
Takve inicijative često organiziraju lokalne razvojne agencije, knjižnice, makerspaceovi ili udruge, uz podršku EU fondova i nacionalnih programa digitalne transformacije. Na radionicama učenici prvi put isprobavaju VR naočale, uče osnove 3D modeliranja ili razvijaju jednostavne AR iskustvene aplikacije. Poduzetnici pak dobivaju priliku vidjeti kako XR može pomoći u promociji proizvoda, obuci zaposlenika ili prezentaciji projekata.
Rezultat je dvostruk: širi se baza korisnika i potencijalnih klijenata, ali se stvara i nova generacija developera, dizajnera i 3D umjetnika koji XR ne doživljavaju kao egzotiku, već kao još jedan alat u digitalnom arsenalu. Kako je jedan mentor na radionici u Gorskom kotaru sažeo: „Za ove klince VR je normalan kao nama nekad prvi internet u školi.“
Spajanje domaćih snaga: game dev, 3D, turizam i kreativne industrije
XR je za hrvatsku IT scenu posebno zanimljiv jer prirodno spaja sektore koji su već pokazali globalne ambicije. Game dev studiji poput Croteama, Ironwarda ili novije generacije indie timova već godinama rade na međunarodnim projektima. 3D i VFX produkcijske kuće rade za strane kampanje i filmove, dok web i mobilni developeri imaju iskustvo u skaliranju proizvoda za milijune korisnika.
Kada se tim vještinama doda turizam – s jakim brendovima poput Dubrovnika, Plitvičkih jezera ili Istre – XR postaje logična nadogradnja. Umjesto klasičnih info-ploča, posjetitelji mogu dobiti AR vodiče koji rekonstruiraju povijesne prizore, prikazuju slojeve kulturne baštine ili nude personalizirane rute. Muzeji mogu proširiti izložbe digitalnim slojevima, a destinacije kreirati „gamificirane” ture u kojima korisnici otključavaju sadržaje rješavanjem zadataka na licu mjesta.
S druge strane, kreativne industrije – dizajn, marketing, film, glazba – dobivaju novo platno za eksperimentiranje. Brendovi mogu stvarati interaktivne kampanje, festivali nuditi XR instalacije, a kazališta kombinirati fizičku i virtualnu scenografiju. U tom smislu, XR se uklapa u širi trend hibridnih događanja i „phygital” iskustava koji je ubrzan pandemijom.
XR + AI: pametniji vodiči, personalizirane ture i industrijski trening
Paralelno s XR-om, u Hrvatskoj raste i broj AI projekata – od chatbotova i sustava za preporuke do analize podataka i računalnog vida. Kombinacija XR-a i AI-ja otvara prostor za napredna rješenja koja nadilaze klasične 3D vizualizacije.
Primjeri uključuju interaktivne vodiče koji koriste generativni AI za odgovaranje na pitanja posjetitelja u realnom vremenu, personalizirane muzejske ture koje se prilagođavaju interesima korisnika ili industrijske treninge u simuliranom okruženju. U takvim scenarijima XR služi kao „scena”, a AI kao „mozak” koji prilagođava sadržaj i težinu zadataka.
Na domaćim konferencijama poput Infobipa Shift, LEAP Summita ili lokalnih meetupa u organizaciji udruge CRO AI, sve je više panela i radionica posvećenih upravo spoju ovih tehnologija. Iako su mnogi projekti još u pilot fazi, jasno je da će se budući XR proizvodi rijetko razvijati bez barem nekog oblika umjetne inteligencije u pozadini.
Izazovi: tržište, financiranje i standardi kvalitete
Unatoč optimizmu, hrvatski XR ekosustav suočava se s nizom izazova. Prvi je veličina domaćeg tržišta: broj klijenata spremnih investirati u XR još je ograničen, a projekti često ovise o EU fondovima, javnim natječajima ili jednom većem partneru.
Drugi izazov je financiranje rasta. Za razliku od klasičnih softverskih startupova, XR studiji često trebaju i hardver, fizičke instalacije i specijalizirane stručnjake, što povećava početne troškove. Dok su fondovi poput Fil Rouge Capitala ili Feelsgooda otvoreni za tehnološke projekte, XR još traži svoje „poster child” – startup koji će pokazati da se i u ovoj niši može izgraditi globalno skalabilan biznis iz Hrvatske.
Treći izazov je standard kvalitete. Korisnici koji prvi put isprobaju XR kroz loše izveden demo ili tehnički problematičnu instalaciju često steknu negativan dojam o cijeloj tehnologiji. Zato domaći studiji sve više ulažu u UX, testiranje i edukaciju klijenata, kako bi se izbjeglo razočaranje i „one-off” projekti koji ne žive duže od jedne kampanje.
Hrvatska kao regionalni XR laboratorij
Unatoč preprekama, perspektiva je ohrabrujuća. Hrvatska ima nekoliko važnih aduta: snažan turizam koji stalno traži nova iskustva za posjetitelje, relativno agilnu IT zajednicu, sve aktivnije fakultete i istraživačke centre te dostupne EU programe za digitalnu i zelenu tranziciju.
Ako se XR studiji, fakulteti, turističke zajednice, gradovi i industrija uspiju bolje povezati, Hrvatska bi u sljedećih nekoliko godina mogla postati prepoznatljiv regionalni centar za razvoj i testiranje iskustava proširene stvarnosti. Projekti bi nastajali lokalno, ali od prvog dana bili dizajnirani za globalno tržište – s mogućnošću prilagodbe različitim jezicima, kulturama i destinacijama.
Za domaću IT scenu XR nije samo još jedna tehnologija, već prilika da se postojeće kompetencije spoje u proizvode koji koriste specifičnosti hrvatskog konteksta. U zemlji u kojoj se često govori o „odljevima mozgova”, XR nudi drugačiju priču: laboratorij proširene stvarnosti u kojem lokalni timovi eksperimentiraju, greše i uče – ali pritom grade novu nišu koja bi mogla postati jedan od prepoznatljivih izvoznog proizvoda hrvatske tehnologije.
