Hrvatska industrija videoigara više nije priča o nekoliko zvučnih studija i sretnim hitovima. U pozadini je posljednjih godina nastala nova karta domaćeg gaminga: javne potpore, lokalne zajednice, fakulteti i kulturne institucije postupno grade ekosustav koji cilja na dugoročno održive studije i međunarodnu vidljivost.
Umjesto da se razvoj igara svodi na entuzijaste i hobiste, sve je više timova koji od prvog dana razmišljaju o poslu, izvozu i zapošljavanju. U tom zaokretu ključnu ulogu imaju javni novac, decentralizirani community i činjenica da gaming više nije izvan sustava – nego dio kulturne, kreativne i IT politike.
HAVC kao game changer: kada videoigre uđu u kulturnu politiku
Prijelomni trenutak za hrvatski gaming bio je kada je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) 2021. pokrenuo sustavno financiranje razvoja i proizvodnje videoigara. Time su se igre prvi put jasno pozicionirale uz bok filmu i animaciji kao dio javno prepoznatog audiovizualnog sektora.
Model potpora obuhvaća razvoj prototipa, daljnji razvoj i samu proizvodnju. Za male studije, kojima je rani kapital često nedostupan, to znači mogućnost da od ideje dođu do igrivog vertical slicea ili čak gotovog proizvoda bez pritiska brzog povrata investicije. U praksi, to je razlika između projekta koji ostaje u ladici i naslova koji stiže na Steam, konzole ili mobilne platforme.
Da se scena ubrzano širi pokazao je i događaj u Zagrebu 2025., koji su zajednički organizirali HAVC i zajednica Zagreb GameDev. Predstavljeno je čak 13 novih domaćih igara – od minimalističkih indie naslova do ambicioznijih projekata s internacionalnim ambicijama. To je možda i najjasniji signal da pipeline domaćih igara nikad nije bio puniji.
„Prije deset godina broj profesionalnih timova mogao si nabrojati na prste jedne ruke. Danas se na svakom većem meetupu pojavi barem nekoliko novih projekata koji ciljaju globalno tržište“, komentirao je jedan od veterana scene na marginama tog događaja. Iza tog rasta stoji upravo kombinacija javnih potpora i sve jače community podrške.
Zagreb GameDev i lokalni meetupi: neformalna infrastruktura industrije
Formalne potpore ne znače mnogo bez zajednice koja ih zna iskoristiti. Tu ulogu preuzima Zagreb GameDev, neformalna, ali vrlo aktivna zajednica developera, umjetnika, dizajnera i producenata. Redoviti meetupi, playtest večeri i tematska predavanja postali su mjesto gdje se razmjenjuju iskustva o izdavaštvu, marketingu, monetizaciji i pravnim pitanjima.
Upravo na tim susretima često se rađaju partnerstva između timova, pronalaze freelanceri i šire informacije o natječajima – od HAVC-a do EU fondova i međunarodnih programa poput Creative Europe. Za mnoge mlade studije, prvi korak nije bio pitch investitoru, nego dolazak na meetup i otvoreni razgovor s nekim tko je već izdao igru.
Važan pomak je i to što gaming sve češće ulazi u program velikih IT konferencija poput Infobipa Shift, LEAP Summita ili lokalnih tech meetupa. Paneli o game devu, radionice o Unityju i Unreal Engineu te rasprave o poslovnim modelima igara daju industriji dodatnu vidljivost izvan uskog kruga gamera.
Osijek i Slavonija: kako lokalne zajednice grade vlastitu gamedev scenu
Scena se više ne svodi na Zagreb. Osijek je u posljednjih nekoliko godina izgradio prepoznatljiv game dev identitet kroz Osijek Game Dev Gathering (OGDG) i niz manjih događanja. OGDG okuplja slavonske studije, freelancere i studente, ali i sve one koji tek razmišljaju o ulasku u industriju.
Program se ne zaustavlja na predavanjima. Organiziraju se praktične radionice o prijavi na HAVC-ove natječaje, pisanju projekata za EU fondove, ali i o konkretnim temama poput izrade trailera, community managementa ili pripreme za nastup na sajmovima poput Reboot Developa ili Gamescoma.
Osječka scena ima i dodatnu prednost – blizinu sve aktivnijeg IT sektora i inkubatora poput BIOS-a, ali i snažnu podršku lokalnih fakulteta. Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) i odjeli umjetničkih akademija sve češće surađuju na zajedničkim projektima, od game jamova do interdisciplinarnih kolegija.
Slični procesi događaju se i u drugim gradovima. U Splitu i Rijeci niču manji studiji i meetup grupe, a pojedini coworking prostori prepoznaju game dev kao ciljanu nišu. Iako su te zajednice još u ranoj fazi, činjenica da gaming više nije rezerviran samo za Zagreb važan je korak prema održivoj, decentraliziranoj industriji.
Akademija i gaming: od izbornog kolegija do karijernog puta
Još prije nekoliko godina, studenti koji su željeli raditi igre uglavnom su učili sami, na YouTubeu i forumima. Danas sve više hrvatskih fakulteta i umjetničkih akademija uvodi kolegije povezane s razvojem videoigara, interaktivnim medijima i 3D produkcijom.
Na FER-u se kroz kolegije iz računalne grafike, interaktivnih sustava i multimedije razvijaju tehničke kompetencije ključne za game enginee. FOI u Varaždinu naglasak stavlja na projektni rad i IT menadžment, što je važno za produkciju i vođenje studija. Umjetničke akademije u Zagrebu, Splitu i Rijeci jačaju programe iz animacije, koncept arta i dizajna likova i okoliša.
Rezultat je horizontalna mreža znanja: programeri, dizajneri, umjetnici i producenti sve se ranije susreću i uče raditi zajedno na igrama. Game jamovi koje organiziraju studentske udruge – od Global Game Jama do lokalnih hackathona – često su prvo mjesto gdje nastaju timovi koji kasnije osnivaju studije.
Kako primjećuju i poslodavci, pomak je vidljiv. „Prije smo zapošljavali ljude koji nikad nisu imali dodira s game devom tijekom studija. Danas nam na razgovore dolaze kandidati koji već imaju prototipove, sudjelovanja na game jamovima i razumiju cijeli produkcijski ciklus“, kaže jedan od osnivača zagrebačkog studija srednje veličine.
Održivost i skaliranje: najveći izazovi domaćih studija
Unatoč pozitivnim trendovima, ključni izazov ostaje isti: kako od prvog projekta doći do održivog studija. Tržište je globalno, konkurencija golema, a ciklusi razvoja dugotrajni. Jedna uspješna igra ne znači automatski stabilnu tvrtku.
Javne potpore pomažu u ranoj fazi, ali ne mogu zamijeniti tržišnu validaciju. Studiji zato sve više uče o izdavaštvu, live ops modelima, free-to-play ekonomiji i dugoročnom radu na IP-ju. Znanje se često prenosi neformalno – kroz predavanja domaćih veterana na meetupsima, ali i kroz iskustva studija koji su surađivali s globalnim izdavačima.
Drugi sloj izazova je pristup kapitalu. Hrvatska startup scena u posljednjem je desetljeću izgradila solidnu mrežu fondova rizičnog kapitala, no gaming još uvijek nije u fokusu svih investitora. Ipak, primjeri regionalnih uspjeha – od Croteama i Gamepiresa do studija iz Slovenije i Srbije – pokazuju da igre mogu biti ozbiljan izvozni proizvod.
Upravo zato se sve češće spominje potreba za specijaliziranim game dev inkubatorima i akceleratorima, po uzoru na programe u Skandinaviji ili Poljskoj. Takvi programi kombinirali bi mentorsku podršku, inicijalno financiranje i pristup mreži izdavača i investitora, uz suradnju s HAVC-om i lokalnim zajednicama.
Preklapanje s filmom i animacijom: prirodni saveznik hrvatskog gaminga
Još jedna specifičnost hrvatske scene je snažna tradicija filma i animacije. Zagrebačka škola crtanog filma, suvremeni animirani filmovi nagrađivani u Annecyju i rast produkcijskih kuća stvaraju bazen talenata koji je prirodni saveznik game dev industrije.
Suradnje između filmskih i gaming timova već se događaju – od korištenja motion capture tehnologije i virtualne produkcije do zajedničkog razvoja transmedijskih IP-jeva. Kulturne institucije, muzeji i festivali sve češće uključuju interaktivne instalacije i igre u svoje programe, čime se briše granica između „igara za zabavu“ i „igara za kulturu i edukaciju“.
Za hrvatski gaming, to je prilika da se pozicionira ne samo kao dio IT sektora, nego i kao ravnopravan igrač u kulturnoj i kreativnoj industriji. U tom okviru, videoigre nisu samo proizvod, nego i medij za pripovijedanje, baštinu i nove oblike publike.
Sljedećih 3–5 godina: može li Hrvatska postati regionalno središte gaminga?
Ako se trenutni trendovi nastave i dodatno profesionaliziraju, sljedeće tri do pet godina mogle bi biti odlučujuće za poziciju Hrvatske na regionalnoj karti gaminga. Kombinacija javnih potpora, sve jače community scene i rasta edukacijskih programa stvara čvrstu bazu. No za iskorak u višu ligu trebat će još nekoliko ključnih koraka.
Što će odrediti sljedeću fazu rasta?
Prvo, razvoj specijaliziranih inkubatora i akceleratora za game dev, uz podršku države i privatnog sektora. Drugo, jači ulazak rizičnog kapitala i poslovnih anđela u gaming, uz razumijevanje da je riječ o visoko rizičnoj, ali i potencijalno vrlo isplativoj industriji.
Treće, sustavnije povezivanje s filmskom i animacijskom industrijom, ali i s turističkim i kulturnim sektorom – kroz projekte koji koriste igre za promociju destinacija, interpretaciju baštine ili razvoj novih oblika kulturnog turizma. Četvrto, međunarodna vidljivost kroz nastupe na sajmovima, nagrade i suradnje s globalnim partnerima.
U optimističnom scenariju, Hrvatska u idućih nekoliko godina ne gradi samo još jedan globalni hit, nego stabilan ekosustav u kojem desetci studija mogu dugoročno poslovati, zapošljavati i izvoziti znanje. U tom ekosustavu, javne potpore, lokalne zajednice i akademija ne djeluju odvojeno, nego kao koordinirana mreža koja domaći gaming gura u višu ligu.
