Hrvatska IT scena godinama je bila sinonim za outsourcing i razvoj softvera po narudžbi stranih klijenata. No ispod radara posljednjih pet–šest godina raste nova niša: domaći developer alati i inženjerske platforme koje ciljaju izravno na globalnu zajednicu programera. Umjesto još jednog agencijskog modela, sve više timova gradi vlastite proizvode – od specijaliziranih SaaS rješenja i AI platformi do alata za automatizaciju razvoja, testiranja i upravljanja podacima.
Od usluga prema proizvodima
Prvi val hrvatskog IT-a bio je obilježen agencijama i nearshoringom. Tvrtke poput Fivea, Infinuma ili Serengetija gradile su reputaciju kvalitetnom isporukom za međunarodne klijente. Danas se, međutim, sve češće pojavljuju timovi koji od početka razmišljaju produktno – s jasnim roadmapom, cjenikom i developer-first pristupom.
Primjeri su već vidljivi. Infobip, koji je krenuo kao komunikacijska platforma, razvio je cijeli niz API-ja i SDK-ova za developere. Microblink je iz tehnologije za skeniranje dokumenata izgradio prepoznatljive SDK-ove koje ugrađuju fintech i identity-verification proizvodi diljem svijeta. Photomath, prije akvizicije od strane Googlea, bio je globalno prepoznatljiv alat za učenike, ali i primjer kako iz Hrvatske može nastati masovno korišten developer-proizvod (u ovom slučaju sofisticirani računalni vid i simbolička matematika „spakirani“ u user-friendly aplikaciju).
Uz te etablirane igrače, niču i mlađi timovi koji ciljaju niše poput observabilityja, data inženjeringa, testne automatizacije ili orkestracije AI agenata. Njihov zajednički nazivnik je isti: umjesto rada po tuđim specifikacijama, grade platforme koje drugi inženjeri koriste kao temelj svog rada.
Deep-tech i AI kao poligon za nove alate
Posebno se ističe nova generacija deep-tech i AI tvrtki. One više ne nude samo „custom“ projekte za jednog klijenta, već pakirane platforme za specifične inženjerske probleme – od usklađenosti s regulativom do optimizacije kompleksnih sustava.
Na domaćem tržištu već vidimo rješenja za:
- automatizirano označavanje i upravljanje podacima za treniranje modela strojnog učenja,
- praćenje i auditiranje AI modela u reguliranim industrijama (financije, zdravstvo, energetika),
- domenske platforme za energetiku, telekom i industriju koje nude API-je za pametno mjerenje, prediktivno održavanje ili optimizaciju potrošnje.
U praksi to znači da hrvatski timovi sve češće ciljaju ulogu „inženjerske infrastrukture“ – sloja koji omogućuje drugim tvrtkama da brže razvijaju vlastite AI i data proizvode. Taj zaokret vidi se i u investicijama: fondovi poput Fil Rouge Capitala, South Central Venturesa ili Feelsgooda u svojim portfeljima sve češće imaju B2B SaaS i deep-tech alate, a ne samo klasične aplikacije.
Konferencije kao izlog novih developer alata
Trend je posebno vidljiv na domaćim konferencijama. Infobip Shift u Zadru, koji se u nekoliko godina pretvorio u jednu od najvećih developerskih konferencija u Europi, postao je ključni izlog za hrvatske developer proizvode. Uz globalne brendove poput GitHuba, Dockera ili Red Hata, sve češće se pojavljuju domaći štandovi s vlastitim API-jima, SDK-ovima, observability i data alatima.
Sličnu ulogu na domaćoj sceni imaju i konferencije poput WebCampa u Zagrebu, Devcon-a, KulenDayza ili QED-a. Na njima se ne predstavljaju samo projekti, već čitavi toolchainovi: CI/CD rješenja, testni frameworkovi, platforme za feature flagging, sustavi za praćenje performansi ili orkestraciju microservisa. Za mnoge domaće timove upravo je takav nastup prvi ozbiljan iskorak prema globalnoj developer publici.
„Ako želiš da developeri koriste tvoj alat, moraš biti tamo gdje su i oni – na GitHubu, na konferencijama i u community kanalima“, često se može čuti na panelima o produktnom razvoju. Hrvatski timovi to sve više razumiju.
Developer experience kao ključna disciplina
Ono što ovu novu generaciju razlikuje od ranijih valova jest inženjerski fokus i go-to-market strategija. Umjesto skupih kampanja i enterprise prodaje, fokus je na developer experienceu (DX) i organskom rastu.
Za uspjeh developer alata danas je gotovo standard:
- jasna i ažurna dokumentacija,
- primjeri integracije na GitHubu,
- besplatni ili freemium tier za početak korištenja,
- brza podrška kroz Slack, Discord ili forum,
- aktivna prisutnost na Stack Overflowu i dev blogovima.
U hrvatskim tvrtkama se zato pojavljuju nove uloge: Developer Advocate, Developer Relations (DevRel) i Technical Writer. Njihov zadatak više nije samo „objasniti feature“, već izgraditi odnos s globalnom zajednicom i pretvoriti alat u platformu oko koje nastaje ekosustav plug-inova, integracija i open-source doprinosa.
Primjeri su vidljivi i u open-source zajednici. Sve više hrvatskih inženjera vodi ili održava projekte koji postaju de facto standardi u svojim nišama – bilo da je riječ o bibliotekama za Go ili Rust, pluginovima za VS Code ili Terraform module za rad s cloud infrastrukturom. Ti projekti često su prvi korak prema komercijalnom developer alatu.
Inovacijski hubovi, fakulteti i novi karijerni put
Ključnu ulogu u ovom pomaku imaju i domaći inkubatori, akceleratori i inovacijski hubovi. Algebra LAB, ZICER u Zagrebu, ICT Županija u Splitu, Science Park u Osijeku i slične inicijative sve više potiču produktni, a ne samo uslužni mindset.
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), FESB-u u Splitu ili FOI-ju u Varaždinu studenti kroz projekte i natjecanja sve češće rade na alatima za developere – od internih dev platformi do alata za testnu automatizaciju. Dio tih projekata nastavlja živjeti i nakon diplome, bilo kao open-source, bilo kao komercijalni proizvodi.
Time se stvara nova karijerna putanja za hrvatske inženjere. Umjesto rada isključivo na tuđim specifikacijama, sve više njih sudjeluje u definiranju samog proizvoda: što alat radi, kako izgleda API, kakav je onboarding, koje će metrika rasta pratiti. Za mnoge mlade developere to je privlačniji izazov od klasičnog outsourcinga.
Dodatni momentum daju i domaći meetupi – od zagrebačkih JavaScript i DevOps okupljanja do Go, Python i data science zajednica u Splitu, Rijeci i Osijeku. Na njima se često prvi put javno pokaže novi CLI alat, library ili SaaS za developere, a povratne informacije iz communityja pomažu u iteraciji proizvoda.
Globalne ambicije iz lokalne baze
Iako hrvatsko tržište nije dovoljno veliko da nosi developer alat, ono je dovoljno zahtjevno da posluži kao kvalitetan testni poligon. Lokalne tvrtke i startupi spremni su isprobati rješenja domaćih kolega, dati iskren feedback i pomoći u brušenju proizvoda prije izlaska na veća tržišta.
Istovremeno, gotovo svi novi developer alati iz Hrvatske od prvog dana ciljaju globalno. Dokumentacija je na engleskom, pricing u dolarima ili eurima, a roadmap se planira prema potrebama američkog i europskog tržišta. Hrvatska ostaje baza za inženjerski talent, ali prihodi i korisnici dolaze iz cijelog svijeta.
„Naš prvi plaćeni korisnik bio je iz SAD-a, drugi iz Njemačke, treći iz Australije. Hrvatska nam je bila beta, ali pravi product-market fit tražili smo vani“, opisao je jedan domaći osnivač na nedavnom panelu o B2B SaaS-u u Zagrebu.
Može li developer alat postati novi izvozni adut?
Ako je prvi val hrvatskog IT-a obilježen agencijama i outsourcingom, čini se da će sljedeći definirati tiha, ali odlučna tranzicija prema developer alatima i platformama. Potencijal je značajan: developer alati su po definiciji globalni, imaju visoku maržu i skalabilnost, a jednom kada dosegnu kritičnu masu, postaju teško zamjenjivi u tuđim razvojno-inženjerskim procesima.
Da bi taj potencijal postao stvarnost, ekosustav mora nastaviti jačati podršku za produktne timove – od rane faze validacije do globalne distribucije. To znači više pre-seed i seed kapitala za deep-tech, više programa usmjerenih na developer marketing i DevRel, ali i jaču suradnju fakulteta i industrije oko open-source projekata i istraživačkih prototipa.
Hrvatska već ima reference koje pokazuju da je moguće iz domaćih inženjerskih studija izgraditi globalno relevantne platforme. Sljedećih nekoliko godina pokazat će hoće li nova generacija developer alata postati novi izvozni adut, usporediv s uspjesima Infobipa, Rimca ili Nanobita u svojim domenama.
Za sada je jasno jedno: hrvatski inženjeri više nisu samo „nevidljiva ruka“ iza tuđih proizvoda. Sve češće su autori alata na kojima počiva razvoj softvera diljem svijeta.
