Hrvatska IT scena ušla je u novu fazu. Nakon desetljeća dominacije agencija, outsourcinga i klasičnog SaaS‑a, u prvi plan izlazi generacija deep‑tech startupa koji kombiniraju umjetnu inteligenciju, hardver i znanost. Ti timovi ne razvijaju još jednu aplikaciju za produktivnost, već rješavaju probleme poput sigurnosti generativnog AI‑ja, nadzora kritične infrastrukture i mikrogravitacijskih eksperimenata u svemiru.
Trend je vidljiv na svim ključnim punktovima ekosustava: od FER‑a, FOI‑a i PMF‑a, preko ZICER‑a, Algebra Laba i riječkog Step Ri‑ja, do domaćih VC fondova poput Fil Rouge Capitala i Feelsgooda. Hrvatska se tiho pozicionira u nišama gdje su do jučer dominirale samo velike globalne korporacije i istraživački centri.
Od agencijskog modela do deep‑techa
Posljednjih desetak godina domaća IT scena gradila se na relativno predvidljivim modelima: razvojne agencije, nearshoring timovi i SaaS proizvodi za globalno tržište. Ti su modeli stvorili prvu generaciju uspješnih poduzetnika i omogućili rast plaća u IT‑ju, ali su istovremeno ostavljali pitanje: gdje je hrvatski high‑end tehnološki proizvod?
Odgovor se počeo nazirati kroz nekoliko paralelnih trendova:
- jačanje istraživačkih timova na fakultetima, posebno u području AI‑ja, računalnog vida i robotike
- povećana dostupnost rizičnog kapitala kroz fondove sufinancirane iz EU programa
- porast broja inženjera s iskustvom u globalnim kompanijama koji se vraćaju u Hrvatsku ili pokreću vlastite projekte
- otvaranje specijaliziranih programa i laboratorija, od AI istraživačkih centara do svemirskih inicijativa povezanih s ESA‑om
Na tom raskrižju nastaje nova generacija deep‑tech startupa, a tri konkretna primjera pokazuju koliko je taj zaokret ozbiljan.
SplxAI: sigurnost generativnog AI‑ja iz Zagreba
Generativni AI ušao je u hrvatske tvrtke brže nego što je itko očekivao. Banke, telekomi i javna uprava eksperimentiraju s chatbotovima, internim asistentima i automatizacijom procesa. No, s novim valom tehnologije došao je i novi skup rizika: prompt injection napadi, curenje povjerljivih podataka, zlonamjerne upute i nepredvidiva ponašanja modela.
SplxAI se pozicionirao upravo na tom raskrižju. Tvrtka razvija platformu za sigurnost generativnog AI‑ja koja automatizira red teaming i penetracijsko testiranje chatbotova i agenata. Umjesto klasičnog sigurnosnog testiranja aplikacija, SplxAI simulira napredne napade specifične za LLM‑ove, ispitujući koliko je sustav otporan na manipulacije i neželjene odgovore.
Platforma automatski generira i pokreće stotine scenarija napada, od pokušaja izvlačenja internih podataka do zaobilaženja sigurnosnih filtera. Rezultat je detaljan izvještaj koji sigurnosnim timovima daje jasan pregled gdje je njihov AI sustav ranjiv i koje zaštitne mjere moraju implementirati.
U kratkom roku SplxAI je privukao međunarodne investitore i 2025. postao dio većeg globalnog sigurnosnog ekosustava. To je važan signal za domaće tržište: vrhunski AI‑cybersecurity proizvod može se graditi iz Zagreba, ali mora od prvog dana ciljati globalne klijente i standarde.
Jedan zagrebački CISO, koji je želio ostati anoniman, ovako je sažeo problem: „AI smo uveli u firmu u šest mjeseci, ali procjena rizika i sigurnosti traje već godinu dana. Rješenja poput SplxAI‑ja skraćuju taj proces s mjeseci na dane.“
Arkensight: računalni vid za kritičnu infrastrukturu
Drugi primjer dolazi iz domene računalnog vida i infrastrukture. Arkensight, proizašao iz akademskog okruženja, gradi AI platformu za vizualnu inteligenciju kritične infrastrukture. Njihov cilj: zamijeniti skupu i sporu ručnu inspekciju cestovne, energetske i logističke infrastrukture kontinuiranim, automatiziranim nadzorom.
Platforma povezuje postojeće izvore slike – CCTV kamere, dronove, satelite, mobilne kamere ugrađene u vozila – i uz pomoć računalnog vida automatski detektira oštećenja, anomalije i promjene. Pukotina na mostu, oštećenje na dalekovodu, ilegalno odlagalište otpada ili promjena na željezničkom kolosijeku postaju uočljivi gotovo u realnom vremenu.
Za Hrvatsku, koja se posljednjih godina suočila s potresima, ekstremnim vremenskim uvjetima i pritiskom na energetsku mrežu, takva rješenja imaju jasnu primjenu. Umjesto da ekipe fizički obilaze stotine kilometara cesta i dalekovoda, sustav može označiti kritične točke koje traže hitan izlazak na teren.
Arkensight ulazi u domenu u kojoj se obično natječu veliki globalni igrači, poput američkih i izraelskih kompanija specijaliziranih za „infrastructure intelligence“. No, prednost hrvatskog tima je duboko razumijevanje lokalnog konteksta i mogućnost suradnje s javnim sektorom, od Hrvatskih cesta do HEP‑a i HŽ‑a.
„Infrastruktura je skupa, a kvarovi su još skuplji. Ako AI može spriječiti jedan ozbiljan incident godišnje, cijeli sustav se isplati“, ističe jedan domaći stručnjak za prometnu infrastrukturu.
Genesis Space Flight Laboratories: svemirski laboratoriji iz Hrvatske
Treći primjer pokazuje koliko se horizont hrvatskog deep‑techa proširio. Genesis Space Flight Laboratories razvija modularne mikrogravitacijske platforme za eksperimente u svemiru. Njihove misije omogućuju istraživačima i tvrtkama da provode biološke, farmaceutske i materijalne eksperimente u mikrogravitaciji bez angažmana astronauta.
Tradicionalno, eksperimenti u svemiru bili su rezervirani za nacionalne svemirske agencije i velike korporacije. Proces je dug, skup i administrativno složen. Genesis taj prag spušta kroz automatizirane platforme koje se lansiraju kao teret na komercijalnim raketama, provode eksperimente prema unaprijed definiranom protokolu i vraćaju podatke i uzorke istraživačima.
Iza projekta stoji snažna inženjerska i znanstvena baza, ali i spremnost da se u Hrvatskoj gradi infrastruktura koja komercijalizira svemirsku znanost. U kontekstu sve jačeg uključivanja Hrvatske u ESA programe i domaćih inicijativa poput Croatian Space Agency udruge, Genesis Space Flight Laboratories pozicionira se kao jedan od prvih konkretnih komercijalnih svemirskih projekata s hrvatskim potpisom.
Za domaću industriju to otvara neočekivane mogućnosti: od razvoja specijalizirane elektronike i mehatronike, preko suradnji s biotehnološkim laboratorijima, do uključivanja hrvatskih tvrtki u globalni lanac dobave svemirske industrije.
Uloga fakulteta, hubova i domaćih investitora
Ovi primjeri nisu izolirani incidenti, već rezultat dugotrajnog sazrijevanja ekosustava. Fakulteti poput FER‑a, PMF‑a, FOI‑a i FESB‑a postaju ključni izvori timova i tehnologije. Sve je više spin‑off tvrtki koje nastaju iz istraživačkih projekata financiranih iz EU fondova ili nacionalnih programa.
Inovacijski hubovi i inkubatori – ZICER, Algebra Lab, Step Ri, osječki BIOS, splitski SPINIT – pružaju prvu infrastrukturu, mentorstvo i pristup mreži investitora. Paralelno, domaći VC fondovi i poslovni anđeli sve češće prepoznaju vrijednost deep‑techa, iako je riječ o rizičnijim i dugoročnijim ulaganjima nego u klasični SaaS.
„Deep‑tech nije sprint nego maraton. Ali ako želimo da Hrvatska bude više od outsourcing destinacije, moramo ulagati upravo u takve projekte“, poručuju iz jednog domaćeg fonda rizičnog kapitala.
Izazovi: talent, kapital i regulativa
Iako je smjer jasan, put nije jednostavan. Najveći izazovi za novu generaciju deep‑tech startupa u Hrvatskoj mogu se sažeti u tri točke:
Nedostatak specijaliziranih kadrova
Deep‑tech traži kombinaciju fundamentalnog znanja (fizika, matematika, biologija), vrhunskog inženjeringa i poslovnog razumijevanja. Hrvatska ima jak znanstveni kadar, ali dio najtalentiranijih i dalje odlazi u inozemstvo. Startupi se natječu s korporacijama za isti, ograničeni bazen stručnjaka.
Dugoročan kapital i strpljivi investitori
Za razliku od klasičnih softverskih proizvoda, deep‑tech projekti često trebaju godine istraživanja i razvoja prije prvih značajnijih prihoda. To zahtijeva investitore spremne na duži horizont povrata i kombinaciju javnih i privatnih izvora financiranja. EU fondovi i programi poput Horizon Europe tu mogu biti ključni, ali domaćim timovima često nedostaje iskustva u navigaciji kompleksnih procedura.
Regulativa i suradnja s javnim sektorom
Rješenja koja zadiru u kritičnu infrastrukturu, zdravstveni sustav ili svemirske aktivnosti nužno se susreću s regulatornim preprekama. Startupima je teško istovremeno graditi proizvod i voditi višegodišnje regulatorne procese. Suradnja s državnim agencijama, ministarstvima i regulatorima postaje ključna, ali i dalje često spora i nepredvidiva.
Nova hrvatska IT priča
Unatoč izazovima, već je sada jasno da nova hrvatska IT priča nastaje upravo na sjecištu znanosti, industrije i umjetne inteligencije. SplxAI, Arkensight i Genesis Space Flight Laboratories samo su tri vidljiva primjera šireg vala koji uključuje AI u medicini, robotiku u industriji, napredne senzorske sustave i zelene tehnologije.
Za Hrvatsku je to prilika da izađe iz uloge „tihog dobavljača“ softverskih usluga i postane prepoznatljiva po vlastitim, visokotehnološkim proizvodima. Ako ekosustav uspije osigurati dovoljno specijaliziranih kadrova, dugoročnog kapitala i pametne regulative, sljedeći hrvatski „jednorog“ vrlo lako bi mogao doći upravo iz deep‑tech vertikale.
Do tada, ostaje činjenica da se u laboratorijima, inkubatorima i malim uredima od Zagreba do Splita već danas gradi nova generacija tehnologije – od AI sigurnosti do svemirskih laboratorija – s ambicijom da konkurira na svjetskoj razini.
