Hrvatska IT scena dugo je bila gotovo sinonim za Zagreb. Većina velikih poslodavaca, konferencija i investitora gravitirala je glavnom gradu, a mladi inženjeri iz ostatka zemlje često su imali osjećaj da za ozbiljnu karijeru moraju „preko Sljemena“. No posljednjih pet do sedam godina karta se vidljivo mijenja. Osijek, Varaždin, Split i Rijeka više nisu samo sateliti, već samostalni tehnološki centri s vlastitim identitetom, nišama i ambicijama.
Decentralizacija IT‑a ne događa se slučajno. Potaknuta je kombinacijom lokalnih inicijativa, sve aktivnijih fakulteta, dostupnosti rada na daljinu i činjenice da su domaći IT igrači sazreli dovoljno da otvaraju urede izvan Zagreba. Istovremeno, država i EU fondovi guraju digitalnu transformaciju i obrazovanje, a lokalne zajednice sve češće IT vide kao realnu razvojnu strategiju, a ne samo „lijep dodatak“ turizmu ili industriji.
Osijek: od rubnog grada do dron i IoT središta
Osijek je možda najjasniji primjer kako dosljedna lokalna strategija može promijeniti percepciju grada. Nekad poznat prvenstveno po prehrambenoj industriji i poljoprivredi, danas se sve češće spominje u kontekstu dron tehnologije, embedded sustava i industrijskog IoT‑a.
Tvrtke poput Orqe, koje razvijaju napredne FPV (first‑person view) sustave za dronove, pokazale su da iz Slavonije mogu izlaziti proizvodi globalne klase. Uz njih su izrasli i manji timovi fokusirani na računalni vid, obradu signala i specijalizirani hardver. Lokalni inkubatori i hubovi, poput BIOS‑a i Poduzetničkog inkubatora Osijek, sustavno povezuju inženjere s poljoprivrednim zadrugama, logističkim tvrtkama i proizvođačima opreme.
Rezultat je niz projekata koji su tipično „osječki“: AI i računalni vid primijenjeni na dronove za nadzor polja, detekciju štetnika, praćenje navodnjavanja ili inspekciju energetskih vodova i infrastrukture. Takve niše ne pokušavaju kopirati zagrebačke software‑only priče, već koriste lokalni kontekst – poljoprivrednu tradiciju i ravnicu – kao prednost.
Važan dio priče čini i zajednica. Broj meetupa, radionica i specijaliziranih događanja u Osijeku posljednjih je godina eksplodirao. Developerski meetupi, AI radionice, blockchain susreti, ali i događanja usmjerena na product management i UX dizajn, pokazuju da grad više ne ovisi o jednom ili dva velika poslodavca. Umjesto toga, stvara se otporniji ekosustav u kojem freelanceri, startupi i etablirane tvrtke dijele znanje i ljude.
Varaždin: FOI kao most između IT‑a i biznisa
Sjevernije, Varaždin gradi drugačiji, ali jednako važan model. Ključnu ulogu ima Fakultet organizacije i informatike (FOI), koji već desetljećima spaja informatiku i menadžment. FOI je rano prepoznao da budući IT stručnjaci moraju razumjeti i tehnologiju i poslovne procese, pa je kurikulum prirodno evoluirao prema data scienceu, analitici i umjetnoj inteligenciji.
Posljednjih godina naglasak na AI postaje sve vidljiviji. Konferencije poput Tech&Business Talks@FOI i Data Science & AI događanja redovito okupljaju domaće AI tvrtke, fintech startupe, marketing stručnjake i industrijske partnere. Studenti tako dobivaju direktan kontakt s realnim projektima, od prediktivne analitike u maloprodaji do automatizacije procesa u bankarstvu.
Uloga FOI‑ja nadilazi klasičnu nastavu. Fakultet sve više funkcionira kao platforma za suradnju – organizira hackathone s tvrtkama, zajedničke istraživačke projekte i stručne prakse koje nisu samo formalnost, već put prema prvom poslu. Nekoliko domaćih IT kompanija otvorilo je razvojne urede upravo u Varaždinu kako bi bili bliže talentu koji izlazi s FOI‑ja.
Za lokalnu zajednicu to znači dvostruku dobit: mladi imaju razlog ostati, a grad dobiva stabilan priljev visokoobrazovanih stručnjaka. Kako je jedan profesor FOI‑ja nedavno sažeo na panelu: „Naš je cilj da student nakon diplome ne mora ići u Zagreb da bi radio na ozbiljnom AI projektu.“
Split: SaaS za turizam i AI agenti za goste
Na obali, Split koristi svoju prirodnu prednost – turizam. No za razliku od klasičnih turističkih priča, ovdje se sve češće radi o SaaS rješenjima, analitici i automatizaciji. U gradu djeluju razvojni timovi koji rade na globalnim platformama za hotelijerstvo, apartmanski booking i upravljanje prihodima (revenue management).
Takvi sustavi kombiniraju rezervacije, cijene, dostupnost i tržišne trendove, a sve češće uključuju AI module koji predlažu optimalne cijene, detektiraju sezonske obrasce i automatiziraju komunikaciju s gostima. AI agenti za podršku gostima – od chatbota na webu do integracija u WhatsApp i Viber – postaju standard, osobito u većim hotelskim lancima i agency modelima.
Split se pritom ne oslanja samo na turizam. FESB i ostali fakulteti Sveučilišta u Splitu generiraju stabilan broj inženjera, a coworking prostori i lokalne inicijative poput Split Tech Cityja vežu zajednicu. Konferencije i meetupi, od developerskih do product i growth događanja, sve češće privlače i sudionike iz Dalmacije, ali i iz ostatka Hrvatske.
Za mnoge developere iz Dalmacije rad u IT‑ju više ne znači selidbu u Zagreb ili inozemstvo. Remote rad i hibridni modeli omogućuju da rade za zagrebačke ili strane tvrtke iz Splita, uz istovremeni rast lokalnih firmi koje grade vlastite proizvode. To mijenja i strukturu grada: IT sektor polako postaje važan korektiv sezonalnosti turizma.
Rijeka: pametna logistika, luka i industrijska tradicija
Rijeka ulazi u priču s drugačijim nasljeđem – snažnom industrijskom i lučkom tradicijom. Upravo to postaje temelj za razvoj rješenja u području pametne logistike, nadzora prometa i održavanja infrastrukture. Projekti koji kombiniraju IoT senzore, edge obradu podataka i analitiku u oblaku sve su češći u riječkoj regiji.
Primjeri uključuju sustave za praćenje kretanja tereta u luci, nadzor stanja opreme i prediktivno održavanje, kao i rješenja za pametno upravljanje prometom i parkiralištima. Dio tih projekata razvijaju lokalne tvrtke, dio dolazi kroz suradnju s velikim sustavima i međunarodnim partnerima.
Riječko Sveučilište i Tehnički fakultet dodatno jačaju ovu priču, dok grad kroz projekte pametnog grada (smart city) pokušava IT uključiti u rješavanje konkretnih urbanih problema. Time se stvara okruženje u kojem se inženjeri ne bave samo „apstraktnim“ softverom, već rade na vidljivim, fizičkim sustavima – od pametne rasvjete do nadzora mostova i tunela.
Obrazovanje, lokalne vlasti i industrija: trokut koji odlučuje
Zajednički nazivnik Osijeka, Varaždina, Splita i Rijeke je sve čvršće povezivanje obrazovanja, industrije i lokalne samouprave. Bez tog trokuta teško je govoriti o održivoj decentralizaciji IT‑a.
S jedne strane, raste broj stručnih i preddiplomskih IT studija izvan Zagreba, kao i programa cjeloživotnog učenja. Državni vaučeri za IT edukacije i EU projekti omogućuju prekvalifikacije i dodatne specijalizacije, što posebno koriste ljudi koji se žele vratiti u rodni kraj i raditi u IT‑ju.
S druge strane, lokalne vlasti sve češće nude subvencije za poduzetničke inkubatore, coworking prostore i tehnološke parkove. U nekim gradovima IT se jasno navodi kao prioritet u razvojnim strategijama, a prostorna i porezna politika prilagođava se privlačenju tehnoloških firmi.
Industrija pak donosi realne projekte i tržišnu disciplinu. Kada lokalni proizvođač, turistička grupacija ili logistička tvrtka uđe u partnerstvo s fakultetom ili startupom, rezultat su rješenja koja rješavaju konkretne probleme i ostaju u regiji. Upravo takve suradnje, od Osijeka do Rijeke, sve su češće tema panela na domaćim konferencijama.
Što ova decentralizacija znači za karijere i tvrtke?
Ako se aktualni trend nastavi, „rad u IT‑ju“ u Hrvatskoj više neće automatski značiti preseljenje u Zagreb ili odlazak van. Umjesto toga, karijerni put sve će više uključivati odabir specijaliziranog regionalnog centra koji najbolje odgovara profilu stručnjaka ili tvrtke.
Inženjer zainteresiran za dronove, embedded i industrijski IoT logično će gledati prema Osijeku. Netko tko želi kombinirati AI, analitiku i biznis može se usmjeriti prema FOI‑ju i varaždinskom ekosustavu. Stručnjaci za turizam, revenue management i korisničko iskustvo u gostoprimstvu imat će sve više posla u Splitu, dok će oni koje privlače logistika, pametna infrastruktura i industrijski sustavi u Rijeci nalaziti relevantne projekte.
Za tvrtke, širenje izvan Zagreba znači pristup novim talentima, manji pritisak na plaće i najam, ali i mogućnost specijalizacije. Regionalni centri ne moraju biti kopije zagrebačkih ureda; mogu biti laboratoriji za specifične domene, bliže klijentima i industrijama kojima služe.
U konačnici, uspjeh ove transformacije mjerit će se manje brojem developera, a više geografskom raznolikošću inovacija. Ako Osijek postane sinonim za dronove, Varaždin za AI i business IT, Split za turistički SaaS, a Rijeka za pametnu logistiku, hrvatska IT scena dobit će ono što joj je dugo nedostajalo – jasno profilirane regionalne specijalizacije.
To je ujedno i odgovor na pitanje kako zadržati talente u zemlji. Umjesto jedne magnetske točke u Zagrebu, Hrvatska polako dobiva mrežu tehnoloških čvorišta. A to je, kako sve više domaćih stručnjaka ističe, jedini održivi način da IT postane stvarni pokretač razvoja, a ne samo uspješna, ali izolirana priča u glavnom gradu.
