Dok Bruxelles raspravlja o detaljima EU AI Akta, u Hrvatskoj se umjetna inteligencija sve češće testira na terenu – u komunalnim poduzećima, odvjetničkim uredima, telekomima, turističkim kompanijama i državnoj upravi. Posljednjih nekoliko godina domaća se scena postupno pretvorila u svojevrsni AI laboratorij za stvarne, mjerljive i regulatorno usklađene primjene.
U središtu priče više nisu samo pojedinačni heroji-startupi, nego cijeli ekosustav: od sveučilišnih programa i inkubatora poput Nuqleusa na FER-u, preko udruga kao što je CroAI, do specijaliziranih konferencija poput AI2Future koje okupljaju stručnjake, poduzetnike i regulatore za isti stol.
Nuqleus: od akademske ideje do tržišno spremnog AI proizvoda
Kada je Financial Times u ožujku 2025. uvrstio Nuqleus – program akademskog poduzetništva pri FER-ovom Nikola Tesla Innovation Centru – među 150 vodećih inovacijskih hubova u Europi, za mnoge u Hrvatskoj to je bio trenutak potvrde da domaća AI priča više nije samo lokalna anegdota.
Nuqleus je koncipiran kao most između znanosti i tržišta. Program kombinira istraživački rad s intenzivnim mentoriranjem i pristupom investitorima. Timovi često dolaze iz laboratorija koji se godinama bave strojnih učenjem, obradom slike ili prirodnim jezikom, ali tek kroz Nuqleus dobivaju alate i mrežu za pretvaranje prototipa u tvrtku.
Iz tog su okruženja već izašle konkretne AI priče:
- Arkensight – koristi računalni vid i dronove za automatsku detekciju oštećenja na cestama. Umjesto da ekipe mjesecima obilaze kilometre prometnica, sustav skenira površinu iz zraka, prepoznaje rupe, pukotine i druga oštećenja te generira izvještaje za komunalna poduzeća i cestarske službe. U praksi to znači brže planiranje sanacija i manje improvizacije u održavanju infrastrukture.
- Ulpian – primjenjuje strojno učenje na pravne tekstove. Softver pomaže odvjetnicima i pravnim službama da u moru propisa, direktiva i sudske prakse brže pronađu relevantne članke. U kontekstu stalnih izmjena zakona i sve složenijih EU regulativa, ovakav alat postaje gotovo nužan dio pravničkog arsenala.
Takvi projekti pokazuju kako se domaće znanje iz višegodišnjih istraživanja pretvara u proizvode koji rješavaju vrlo konkretne infrastrukturne i pravne izazove – od lokalnih cesta do compliancea u bankama i korporacijama.
AI2Future: mjesto gdje se AI hype pretvara u brojke
Na razini šire zajednice, konferencija AI2Future u Zagrebu posljednjih je godina postala glavno godišnje okupljalište domaćih i regionalnih AI stručnjaka. Dok je prvi val događanja o umjetnoj inteligenciji bio fokusiran na demo prezentacije i futurističke scenarije, AI2Future je relativno rano pomaknuo naglasak na mjerljivu poslovnu vrijednost.
Deveto izdanje, održano krajem listopada 2025. pod sloganom „AI Beyond the Hype“, dodatno je učvrstilo taj zaokret. Program je bio podijeljen na nekoliko jasnih linija:
- Tehničke sesije – od naprednih modela računalnog vida do orkestracije generativnih AI servisa u oblaku. Inženjeri iz hrvatskih tvrtki poput Infobipa, Photomatha (sada Googlea) i Nanobita otvoreno su govorili o izazovima skaliranja modela, MLOps praksi i troškovima inferencije.
- Case studiji – konkretni projekti iz telekoma, turizma, maloprodaje, zdravstva i javnog sektora. Primjerice, prikaz kako jedan domaći lanac trgovina optimizira logistiku i zalihe uz pomoć prediktivne analitike ili kako turističke kompanije u Dalmaciji koriste AI za dinamičko formiranje cijena smještaja.
- Regulatorni paneli – s naglaskom na EU AI Akt. Sudjelovali su predstavnici regulatornih tijela, pravnici, ali i osnivači startupa koji moraju nove obveze prevesti u konkretne procese: od kategorizacije rizika sustava do vođenja dokumentacije i procjena utjecaja.
„Ako želimo da Hrvatska bude relevantna, moramo prestati pričati o AI-u kao magiji i početi ga tretirati kao inženjerski i poslovni alat“, često se čulo u hodnicima konferencije. Upravo ta pragmatičnost postala je svojevrsni zaštitni znak domaće AI zajednice.
Uloga CroAI i lokalnih zajednica: od lobiranja do edukacije
Uz AI2Future, važnu ulogu ima i udruga CroAI, koja okuplja domaće AI tvrtke, startupe i stručnjake. CroAI se pozicionirao kao sugovornik državnim institucijama oko regulative, poreznih poticaja i poticaja za istraživanje i razvoj, ali i kao platforma za promociju hrvatskih AI rješenja u inozemstvu.
Kroz inicijative poput CroAI meetupa, radionica za menadžere i javne tribine o etici umjetne inteligencije, udruga pokušava smanjiti jaz između tehnološke zajednice i šire javnosti. Poseban naglasak stavlja se na industrije koje su za Hrvatsku ključne – turizam, poljoprivredu, energetiku i javnu upravu – te na pitanje kako AI može povećati produktivnost bez stvaranja dodatnog društvenog otpora.
Deep-tech i AI startupi: mali timovi, globalne niše
Istovremeno s razvojem zajednice, raste i investicijski interes za hrvatske deep-tech i AI startupe. Nakon uspjeha Photomatha i Microblinka, investitori su počeli ozbiljnije gledati prema domaćim timovima koji razvijaju složene tehnologije, a ne samo klasične SaaS proizvode.
Među novijim primjerima ističu se:
- SplxAI – razvija rješenja za sigurnost generativnih AI sustava, s fokusom na detekciju prompt injection napada, filtriranje osjetljivog sadržaja i nadzor nad modelima u produkciji. U vrijeme kada tvrtke diljem svijeta uvode LLM-ove u interne procese, pitanje sigurnosti postaje ključno, a SplxAI cilja upravo tu nišu.
- Pythagora – nudi GPT-based alate koji automatiziraju velik dio procesa razvoja aplikacija: od generiranja backend servisa i testova do dokumentacije. Iza projekta stoji tim s iskustvom u razvoju kompleksnih sustava, a cilj je smanjiti vrijeme od ideje do prve verzije proizvoda s mjeseci na tjedne.
Uz njih, niz drugih domaćih projekata koristi napredne algoritme i obradu podataka kao temelj poslovnog modela. Primjerice, rješenja za analitiku TV oglašavanja koja uz pomoć računalnog vida i prepoznavanja logotipa mjere stvarnu vidljivost brendova, ili sustavi za FPV i „remote reality“ tehnologije koji kombiniraju streaming niske latencije s AI analizom pokreta.
Važan trend je i to što sve više hrvatskih AI startupa od prvog dana cilja globalno tržište. Mnogi timovi rade „remote-first“, a ključne klijente pronalaze u SAD-u, Njemačkoj ili skandinavskim zemljama, dok u Hrvatskoj zadržavaju istraživanje i razvoj.
Izazovi: kadrovi, kapital i regulativa
Unatoč pozitivnim pomacima, domaći AI ekosustav suočava se s nekoliko vrlo konkretnih izazova.
Nedostatak stručnog kadra
Fakulteti poput FER-a, FOI-ja, PMF-a i FESB-a posljednjih godina uvode sve više kolegija iz područja strojnog učenja, podatkovne znanosti i obrade prirodnog jezika. No potražnja tržišta raste još brže. Dio najboljih studenata i dalje odlazi u inozemstvo, a domaće tvrtke se međusobno natječu za isti, ograničeni bazen talenata.
Rješenje se traži u kombinaciji:
- razvoja specijaliziranih diplomskih i poslijediplomskih programa,
- suradnje industrije i akademije kroz zajedničke projekte,
- re-skilling programa za iskusne programere koji žele ući u AI domenu.
Dostupnost kapitala
Deep-tech i AI projekti često zahtijevaju duži period razvoja prije prvih prihoda. To znači i veći rizik za investitore. Iako se u Hrvatskoj pojavio niz novih VC fondova i poslovnih anđela, rani stadij (pre-seed, seed) i dalje je izazovan, osobito za timove koji ciljaju globalno, ali još nemaju reference.
Državne mjere i EU fondovi donekle ublažavaju taj jaz, no poduzetnici često upozoravaju na kompleksne procedure i sporu administraciju. U tom kontekstu, programi poput Nuqleusa, ZICER-a ili osječkog BIOS-a postaju ključni jer pomažu timovima da prije prvog većeg ulaganja validiraju proizvod i tržište.
Regulativa i povjerenje
Dolazak EU AI Akta mijenja pravila igre za sve koji razvijaju ili implementiraju AI sustave. Hrvatska je pritom u specifičnoj poziciji: kao članica EU mora poštovati stroge standarde, ali istovremeno želi zadržati agilnost malog tržišta.
Konferencije poput AI2Future i aktivnosti CroAI-ja tu imaju važnu ulogu jer pomažu prevesti regulatorne zahtjeve u razumljiv jezik za poduzetnike i inženjere. Istovremeno, otvorene rasprave o etici, transparentnosti algoritama i zaštiti privatnosti ključne su za izgradnju povjerenja građana u AI rješenja, osobito kada se primjenjuju u javnim uslugama, zdravstvu ili obrazovanju.
Što slijedi: od „malog, ali agilnog“ do održive prednosti
Kada se zbroje sve komponente – Nuqleus i slični inkubatori, AI2Future i CroAI, rastući broj deep-tech startupa, sve aktivniji VC fondovi i sve veći fokus na realne primjene – dobiva se slika Hrvatske kao „malog, ali agilnog AI huba“ u regiji.
Ključno pitanje za sljedeće razdoblje bit će kako taj status pretvoriti u dugoročnu, održivu konkurentsku prednost. To podrazumijeva nekoliko konkretnih koraka:
- nastavak ulaganja u obrazovanje i zadržavanje talenata,
- pojednostavljenje pristupa rizičnom kapitalu i inovacijskim potporama,
- aktivnu ulogu države kao prvog korisnika domaćih AI rješenja,
- daljnje jačanje zajednice kroz meetupe, hackathone i specijalizirane konferencije,
- jasnu komunikaciju prema inozemstvu da Hrvatska nije samo turistička destinacija, nego i mjesto gdje se razvijaju i testiraju napredna AI rješenja.
Ako taj balans između znanosti, biznisa i regulative ostane očuvan, realno je očekivati da će hrvatski AI laboratorij za stvarne primjene nastaviti privlačiti i talente i kapital – te da će primjeri poput Arkensighta, Ulpiana, SplxAI-ja i Pythagore postati pravilo, a ne iznimka.
