Dok se domaća tehnološka zajednica već navikla na uspjehe u SaaS‑u, fintechu i klasičnom softveru, u pozadini raste nova niša: XR – proširena (AR), virtualna (VR) i miješana stvarnost (MR). U Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku niču specijalizirani studiji, laboratoriji i startupi koji rade na edukativnim simulacijama, industrijskom treningu, medicinskim vizualizacijama i interaktivnim muzejskim postavima.
Iako je domaće tržište malo, kombinacija izvoza usluga, EU projekata i suradnji s industrijom stvara prostor za formiranje stabilnog, dugoročno održivog XR ekosustava u Hrvatskoj.
Od prototipova do industrijskih rješenja
Prvi XR projekti u Hrvatskoj često su bili „showcase“ demonstracije – kratki VR doživljaji za sajmove, promotivne kampanje ili kulturne manifestacije. Danas se fokus pomiče prema rješenjima koja rješavaju konkretne, skupe probleme.
U industriji se razvijaju VR i AR simulacije za trening procedura u energetici, logistici i proizvodnji. Radnici u kontroliranim uvjetima uče rukovati opremom visoke vrijednosti, bez rizika za sigurnost ili skupe zastoje. U zdravstvu se testiraju XR rješenja za prikaz medicinskih snimki u 3D prostoru, planiranje operacija i edukaciju studenata medicine.
U kulturnom sektoru, muzeji i turističke institucije sve češće traže interaktivne postave koje kombiniraju proširenu stvarnost, 3D rekonstrukcije i lokalizirane sadržaje. Projekti poput digitalnih šetnji po povijesnim jezgrama gradova ili AR vodiča kroz muzejske zbirke pokazuju da XR može biti most između baštine i mlađe, digitalno navikle publike.
Akademija: XR kao laboratorij za AI i jezik
Hrvatska sveučilišta i istraživački centri sve češće koriste XR kao poligon za povezivanje umjetne inteligencije, jezičnih tehnologija i interakcije čovjek–računalo. XR okruženja omogućuju testiranje novih sučelja, govornih asistenata i multimodalnih sustava u realističnim, ali kontroliranim uvjetima.
Jedan od ključnih trendova je razvoj velikih jezičnih modela za hrvatski jezik u kontekstu proširene stvarnosti. LLM‑ovi se koriste za transkripciju, prevođenje i kontekstualno obogaćivanje sadržaja u realnom vremenu – primjerice, za titlove u AR naočalama ili glasovne asistente u VR treningu.
Takvi projekti često se financiraju kroz programe poput Horizon Europe, Digitalna Europa ili nacionalne natječaje Fonda za znanost i EU fondove. Domaći timovi tako ulaze u konzorcije s europskim XR centrima izvrsnosti, ali uz dodatni izazov rada s malim, morfološki složenim jezikom.
„Ako želimo da hrvatski jezik bude prisutan u novim sučeljima, moramo ga ugraditi u XR i AI sada, a ne za pet godina“, ističu istraživači s tehničkih i humanističkih fakulteta koji rade na jezičnim modelima i govorničkim tehnologijama.
Edukacija: od izbornog kolegija do specijaliziranih programa
Paralelno s istraživanjem raste i ponuda specijaliziranih edukacija. Uz klasične kolegije koji pokrivaju Unity, Unreal Engine i 3D grafiku na FER‑u, TVZ‑u, FOI‑ju i umjetničkim akademijama, pojavljuju se intenzivni programi usmjereni isključivo na AR/VR integraciju, optimizaciju performansi i dizajn interakcije.
Privatne škole, hubovi i coworking prostori organiziraju bootcampove za XR razvoj, radionice za dizajn korisničkog iskustva u VR‑u te tečajeve 3D modeliranja prilagođenog real‑time engineima. Posebno se traže vještine optimizacije performansi, jer razlika između ugodnog i mučnog VR iskustva često ovisi o nekoliko milisekundi kašnjenja ili loše pripremljenim 3D modelima.
Fokus je sve manje na kratkim demoima, a sve više na konkretnim poslovnim primjenama: simulacije za energetiku, personalizirani edukativni sadržaj za škole i medicinske ustanove, trening sigurnosnih procedura u industriji. XR prestaje biti „gadget“ i postaje alat za rješavanje vrlo specifičnih problema.
Trend je vidljiv i po tome što se u oglasima za posao sve češće traže XR developeri, 3D generalisti s iskustvom u VR‑u i dizajneri interakcija za imerzivna sučelja. Iako su timovi mali, projekti su često međunarodni, a hrvatski stručnjaci rade za klijente iz Njemačke, Skandinavije ili Bliskog istoka.
Game dev i 3D zajednica kao motor XR‑a
Bitnu ulogu u razvoju XR scene imaju domaće gaming i 3D zajednice. Hrvatski studiji poput Croteama, Gamepiresa i drugih desetljećima su gradili znanje o real‑time grafici, vlastitim engineima, alatima i pipelineovima za PC i konzole. To iskustvo danas se prirodno prelijeva u VR projekte.
Od eksperimentalnih igara za VR headsete do ozbiljnih simulacija, game dev zajednica donosi znanje o optimizaciji, interakciji u 3D prostoru i pripovijedanju u interaktivnom mediju. Mnogi XR timovi nastali su upravo iz game dev krugova, gdje su developeri i artisti prepoznali priliku da svoje vještine primijene u edukaciji, industriji ili medicini.
Uz to, jača i veza s WebGL‑om i web‑baziranim 3D rješenjima. Hrvatski timovi sve češće razvijaju XR iskustva koja se mogu isporučiti kroz preglednik, bez posebne opreme – putem WebXR standarda ili hibridnih rješenja. To otvara vrata klijentima koji žele imerzivni sadržaj, ali ne mogu računati na to da korisnici posjeduju VR headset.
Redoviti meetupi game dev zajednice, poput onih u Zagrebu i Splitu, postaju i mjesta gdje se susreću XR developeri, 3D umjetnici i istraživači. Taj neformalni prijenos znanja često je važniji od formalnih struktura, posebno u ranoj fazi razvoja ekosustava.
Hrvatski XR u praksi: niše koje rastu
Gledajući konkretne primjene, nekoliko niša posebno se ističe:
- Industrijski trening i sigurnost – VR simulacije za rad na visini, upravljanje strojevima, krizne situacije.
- Edukacija i STEM – AR aplikacije za nastavu prirodoslovlja, povijesti i geografije, virtualni laboratoriji.
- Medicina – vizualizacija anatomije, planiranje zahvata, edukacija pacijenata.
- Kultura i turizam – interaktivne muzejske postave, AR vodiči kroz gradove i lokalitete.
- Marketing i brend iskustva – imerzivne kampanje, virtualni showroomovi, 3D konfiguratori proizvoda.
Svaka od ovih niša ima svoje specifičnosti, ali zajedničko im je da traže kombinaciju tehničkog znanja (enginei, 3D, optimizacija) i domenskog znanja (pedagogija, medicina, industrijski procesi). Upravo zato XR projekti često nastaju u partnerstvu između tehnoloških tvrtki i institucija iz „klasičnih“ sektora.
Ključni izazovi: tržište, oprema i standardi
Unatoč rastu, hrvatska XR scena suočava se s nekoliko jasnih izazova. Prvi je ograničeno domaće tržište i relativno mala baza korisnika s dostupnom VR/AR opremom. Dok globalne korporacije eksperimentiraju s masovnim uvođenjem XR‑a, kod nas se headseti i dalje najčešće pojavljuju u laboratorijima, specijaliziranim centrima ili kao dio projektnih instalacija.
Drugi izazov su standardi i interoperabilnost. Tvrtke i institucije traže rješenja koja neće zastarjeti za dvije godine zbog promjene platforme ili hardwarea. To otvara prostor za web‑bazirana rješenja i otvorene standarde, ali i zahtijeva dodatno znanje i planiranje.
Treći izazov je dostupnost kadrova. Iako postoji snažna baza 3D i game dev stručnjaka, XR projekti traže i specifične profile: dizajnere interakcije, stručnjake za ergonomiju, psihologe, edukacijske stručnjake. Mnogi od njih tek ulaze u XR kroz projekte i dodatne edukacije.
Umrežavanje kao sljedeći korak
Sljedeći korak za hrvatski XR ekosustav bit će jače umrežavanje: zajednički nastupi na konferencijama, tematski meetupi, klasteri i konzorciji koji okupljaju studije, fakultete i industrijske partnere.
U posljednjih nekoliko godina vidljiv je rast događaja koji XR stavljaju u fokus – od specijaliziranih panela na tehnološkim konferencijama do radionica na sveučilištima. Pojavljuju se inicijative za formiranje XR klastera ili radnih skupina unutar postojećih ICT udruga, kako bi se lakše nastupalo prema EU projektima i velikim klijentima.
Ako se taj korak odradi pametno, domaća scena imerzivnih tehnologija mogla bi u sljedećih nekoliko godina prijeći put od niza izoliranih projekata do prepoznatljivog regionalnog hub‑a za XR rješenja koja kombiniraju AI, jezik i real‑time 3D. Hrvatska bi tako, nakon uspjeha u klasičnom softveru i gamingu, mogla dobiti novu tehnološku priču – ovaj put u potpuno imerzivnom formatu.
