Dok se globalne tehnološke kompanije utrkuju za iskusne senior inženjere, hrvatska IT scena sve više ulaže u – stvaranje vlastitog talenta. Umjesto oslanjanja na uvoz stručnjaka ili pasivno promatranje odlaska kadrova u inozemstvo, domaći akteri ubrzano grade novu kartu digitalnih vještina: od fakultetskih AI kolegija do intenzivnih akademija i tihog vala prekvalifikacija iz drugih sektora.
Od fakultetskih klupa do AI laboratorija
Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu posljednjih je godina postao svojevrsni barometar tehnoloških trendova u obrazovanju. Uveo je niz novih kolegija povezanih s umjetnom inteligencijom, digitalnom logikom, strojim učenjem i naprednim računalnim sustavima, uz jači naglasak na praktične projekte u suradnji s industrijom.
Sličan smjer prate i drugi fakulteti: Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu širi programe vezane uz podatkovnu znanost i poslovnu analitiku, dok splitski FESB i osječki FERIT jačaju kurikulume u području automatizacije, IoT-a i računalnog vida. Na mnogim studijima završni radovi sve češće uključuju izgradnju prototipova temeljenih na AI modelima, od pametnih sustava za logistiku do aplikacija za optimizaciju potrošnje energije.
Ključna promjena događa se u načinu suradnje s industrijom. Domaće IT kompanije, poput Infobipa, Span-a, Infinuma, Microblinka ili Photomatha, aktivno sudjeluju u definiranju kolegija, mentoriranju projekata i otvaranju laboratorija. Studenti tako dobivaju pristup realnim podacima i problemima, a tvrtke ranu priliku prepoznati i oblikovati buduće zaposlenike.
Eksplozija kratkih AI programa i akademija
Paralelno s formalnim obrazovanjem, hrvatsko tržište kratkih, intenzivnih programa doslovno je eksplodiralo. Hrvatska gospodarska komora (HGK) kroz svoju AI Akademiju i Akademiju kibernetičke sigurnosti već je educirala više od tisuću polaznika iz poduzeća različitih veličina. Fokus je na praktičnim poslovnim primjenama – od automatizacije rutinskih procesa do uvođenja generativnog AI-a u marketing, prodaju i korisničku podršku.
„Poslodavci više ne pitaju što je umjetna inteligencija, nego kako je mogu primijeniti u vlastitom poslovnom modelu u sljedećih 6 do 12 mjeseci“, ističu iz HGK na predstavljanjima svojih programa. Upravo zato radionice često uključuju rad na internim slučajevima polazničkih tvrtki, a završni projekti nerijetko završe kao pilot-rješenja u praksi.
Uz komorski sektor, niz privatnih edukacijskih centara nudi specijalizirane AI akademije za menadžere, product managere, marketinške stručnjake i developere. U Zagrebu, Splitu i online formatu redaju se programi koji u nekoliko tjedana pokrivaju generativni AI, automatizaciju tijeka rada (workflow automation), izgradnju internih chatbotova te analitiku podataka. Pritom se sve češće koriste globalni alati poput OpenAI modela, ali i domaća rješenja za obradu hrvatskog jezika.
Tihi val prekvalifikacija: od turizma i prava do podataka
Najzanimljiviji trend možda se ne vidi u službenim statistikama, nego na LinkedInu i u učionicama večernjih programa. Riječ je o tihom valu prekvalifikacija. Polaznici AI i data akademija sve češće dolaze iz sektora koji tradicionalno nisu povezani s tehnologijom: turizam, pravo, financije, marketing, pa čak i javna uprava.
Primjer iz prakse: specijalist za hotelski revenue management u Dalmaciji upisuje program podatkovne analitike kako bi samostalno razvijao modele za predviđanje popunjenosti i cijena. Pravnica iz Zagreba prolazi tečaj generativnog AI-a za izradu internih asistenata koji pomažu u pripremi ugovora. Bankarski službenik iz Osijeka uči Python i SQL kako bi se prebacio u odjel risk analitike.
Ove priče nisu iznimke, nego postaju nova norma. Kako raste dostupnost online sadržaja i lokalnih bootcampova, raste i broj ljudi koji paralelno s postojećim poslom gradi „drugu karijeru“ u techu. Hrvatski poslodavci to sve rjeđe doživljavaju kao prijetnju, a sve više kao priliku: ako tvrtka ponudi jasnu putanju napredovanja, novi digitalni talent može ostati u istoj organizaciji – samo u sasvim novoj ulozi.
Zašto je AI vještina postala strateško pitanje
Hrvatska se, poput ostatka Europe, suočava s dugoročnim nedostatkom radne snage i snažnom potražnjom za digitalnim vještinama. Međunarodne institucije godinama upozoravaju da će upravo zelena i digitalna radna mjesta biti ključna za rast gospodarstva u sljedećem desetljeću. Hrvatska narodna banka u svojim izvješćima ističe kako je manjak kvalificirane radne snage i dalje jedno od glavnih ograničenja rasta poduzeća, unatoč rastu zaposlenosti i plaća.
U IT sektoru to se prevodi u borbu za svaku osobu koja ima kombinaciju tehničkog znanja i razumijevanja poslovnih procesa. Nije slučajno da se u oglasima za posao sve češće traže „data-driven“ profili, product manageri s iskustvom rada s AI timovima, ili business analitičari koji znaju postavljati pitanja modelima, a ne samo ljudima.
„Više ne tražimo samo programere, tražimo ljude koji razumiju kako tehnologija mijenja biznis“, često se može čuti od domaćih CTO-ova i HR direktora na konferencijama poput LEAP Summita, Future Tensea ili lokalnih meetupa u organizaciji udruga poput CISEx-a i CroAI-ja.
Tvrtke grade vlastite AI ambasadore
Umjesto da se oslanjaju isključivo na tržište rada, sve više hrvatskih tehnoloških tvrtki aktivno sudjeluje u reskilling i upskilling inicijativama. Od internih AI trening programa do partnerstava s fakultetima i komorama, kompanije nastoje izgraditi vlastite „AI ambasadore“ – ljude koji razumiju kako postojeće proizvode i procese nadograditi algoritmima, automatizacijom i alatima temeljenima na generativnoj umjetnoj inteligenciji.
U praksi to znači da developeri prolaze interne radionice o radu s velikim jezičnim modelima, konzultanti uče dizajnirati AI usluge za klijente, a timovi korisničke podrške testiraju chatbotove koji preuzimaju dio upita. Neke domaće banke i telekomi već imaju interne „AI guildove“ – neformalne zajednice prakse u kojima se razmjenjuju primjeri, alati i najbolji obrasci korištenja.
Za mnoge hrvatske firme to je i način da zadrže zaposlenike. Umjesto odlaska u inozemstvo, inženjeri dobivaju priliku raditi na zahtjevnim AI projektima iz Zagreba, Splita, Osijeka ili Varaždina, uz konkurentne plaće i mogućnost rada na globalnim proizvodima. U tom smislu, ulaganje u edukaciju postaje jednako važno kao i ulaganje u nove tehnologije.
Od akademije do proizvoda: gdje ćemo vidjeti rezultate
Sljedeća faza ove tranzicije mjerit će se manje brojem održanih radionica, a više brojem konkretnih rješenja koja izlaze iz učionica i laboratorija. U praksi, to znači više projekata u područjima kao što su:
- industrijska automatizacija i pametne tvornice, osobito u Istri, Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj,
- pametni gradovi i upravljanje prometom, otpadom i energijom u većim urbanim sredinama,
- fintech i medtech rješenja koja kombiniraju lokalno domensko znanje i AI modele,
- turističke platforme koje personaliziraju ponudu i optimiziraju cijene u realnom vremenu.
Već danas vidimo prve signale: hrvatski startupi razvijaju alate za automatizaciju korisničke podrške na hrvatskom jeziku, platforme za obradu medicinskih snimki, sustave za prepoznavanje uzoraka u financijskim transakcijama ili rješenja za prediktivno održavanje industrijske opreme. U pozadini mnogih takvih projekata stoje upravo timovi koji su dio znanja stekli na domaćim AI akademijama i specijalističkim studijima.
Izvoz softvera, uvoz znanja – i obrnuto
Hrvatska je već dokazala da može iznjedriti globalno relevantne tech priče – od Infobipa kao prvog jednoroga, preko Photomatha do nizova manjih SaaS tvrtki koje tiho osvajaju specifične niše. Sljedeće pitanje nije samo koliko ćemo softvera izvoziti, nego koliko ćemo znanja i iskustva uspjeti zadržati i multiplicirati unutar zemlje.
U svijetu u kojem je AI postao horizontalna tehnologija koja dotiče gotovo svaku industriju, sposobnost brzog učenja i prilagodbe mogla bi postati najveća konkurentska prednost hrvatskog techa. To podrazumijeva i promjenu mentaliteta: od jednokratnog obrazovanja prema cjeloživotnom učenju, od ideje „gotovog“ diplomanata prema ideji profesionalca koji stalno nadograđuje svoje vještine.
Novi val AI akademija, fakultetskih kolegija i internih treninga samo je početak. Prava karta hrvatskog tech talenta crtat će se po tome koliko će se to znanje pretvoriti u proizvode, tvrtke i karijere koje ostaju – i rastu – u Hrvatskoj.
