Dok se domaći mediji i dalje najviše bave jednorozima, fintechom i turističkim platformama, u pozadini polako sazrijeva nova, znatno tiša, ali strateški važna niša: alati za developere i softverske timove. To nisu proizvodi za mase, već specijalizirani alati za inženjere, QA stručnjake, product managere i DevOps timove – upravo one koji odlučuju na čemu će se graditi globalni digitalni proizvodi.
U posljednjih pet godina hrvatski IT je izvezao tisuće inženjera, ali relativno malo razvojnih alata. To se počinje mijenjati. Prvi domaći dev-tool startupi pokazuju da Hrvatska može ići korak dalje od klasičnog outsourcinga i postati zemlja iz koje dolaze alati na kojima svakodnevno rade timovi iz San Francisca, Berlina ili Singapura.
Zašto su alati za developere strateška prilika za Hrvatsku?
Dev-tool proizvodi imaju nekoliko osobina koje ih čine posebno zanimljivima za hrvatski ekosustav:
- od prvog dana ciljaju globalno tržište
- prodaju se timovima, a ne krajnjim korisnicima
- traže vrhunske inženjere, a ne velike prodajne timove
- lako se integriraju u postojeće tehnološke stackove
„Ako već imamo jaku inženjersku bazu, logično je da počnemo graditi alate za inženjere”, često se može čuti u razgovorima s domaćim osnivačima. Hrvatska već godinama izvozi znanje kroz outsourcing i nearshoring. Sljedeći korak je izvoz proizvoda koji to znanje skaliraju – upravo dev-tool rješenja.
Trend ide u prilog. Globalni segment developer alata eksplodirao je s rastom cloud-native arhitektura, DevOps praksi i generativne umjetne inteligencije. Prema podacima raznih VC fondova, dev-tool i infrastruktura su među najtraženijim vertikalama za ulaganje. Hrvatska se tu tek počinje pojavljivati, ali prvi primjeri su ohrabrujući.
Pythagora i GPT Pilot: hrvatski AI „developer” za globalne timove
Jedan od najzapaženijih domaćih projekata je Pythagora sa svojim GPT Pilotom. Riječ je o AI „developeru” koji pokušava automatizirati cijeli tijek razvoja aplikacije – od razumijevanja zahtjeva, preko dizajna arhitekture, do pisanja koda i debuggiranja. Umjesto klasičnog code assistenta, GPT Pilot se ponaša kao virtualni član tima.
Pythagora je 2024. osigurala višemilijunsko seed ulaganje od međunarodnih fondova, što je jasan signal da se ozbiljan dev-tool može graditi iz Hrvatske. Tim je od početka orijentiran na globalnu zajednicu – projekt je otvorenog koda, a oko njega se okupljaju developeri iz cijelog svijeta koji testiraju kako AI može preuzeti sve veći dio repetitivnog posla.
Ono što je ključno za hrvatski kontekst: Pythagora ne prodaje rješenje bankama ili turističkim agencijama, već direktno ulazi u „toolchain” razvojnih timova. To znači da hrvatski proizvod postaje dio svakodnevnog rada inženjera u Silicijskoj dolini, Londonu ili Tel Avivu. U dev-tool svijetu to je ekvivalent tome da domaća tvrtka napravi novi GitHub Copilot ili novi Docker – alat koji mijenja način rada, a ne samo još jednu aplikaciju za krajnjeg korisnika.
No-code i low-code: hrvatski odgovor na manjak developera
Druga linija hrvatskih dev-tool rješenja dolazi iz no-code i low-code svijeta. Iza njih stoji vrlo konkretan problem: kronični manjak developera i pritisak na bržu digitalizaciju poslovanja. Umjesto da svaka tvrtka traži nove programere koje ne može pronaći, logika je jasna – omogućimo da dio posla odrade ljudi iz biznisa uz pomoć alata koji skrivaju kompleksnost koda.
Codemap.io – tržište za no-code stručnjake
Codemap.io je nastao kao jedno od prvih specijaliziranih tržišta za no-code i low-code stručnjake. Domaći tim je rano prepoznao da će rast platformi poput Bubblea, Webflowa ili Makea stvoriti potpuno novu kategoriju profesionalaca – no-code developere. Umjesto klasične agencije, Codemap gradi globalnu platformu koja spaja klijente i stručnjake za te alate.
To je tipičan primjer hrvatskog dev-tool pristupa: umjesto da gradimo još jedan CRM ili booking platformu, gradimo infrastrukturu za one koji takve aplikacije izrađuju. Codemap tako postaje ključna karika u lancu digitalne transformacije, i to iz Hrvatske.
Katalyo – platforma za digitalizaciju procesa bez koda
Katalyo ide korak dalje i gradi vlastitu no-code platformu. Fokus je na tvrtkama koje žele digitalizirati interne procese, povezati više aplikacija i automatizirati tijekove rada, ali nemaju resurse za klasični softverski razvoj. Katalyo im omogućuje da kroz vizualno sučelje slože rješenja koja bi prije zahtijevala cijeli tim developera.
U hrvatskom kontekstu, to je posebno važno za industrije poput proizvodnje, logistike ili javne uprave, gdje se i dalje često radi u Excelima i e-mailovima. No-code alati poput Katalya mogu biti prečac prema digitalizaciji, a istovremeno stvaraju domaći know-how u gradnji kompleksnih platformi za druge graditelje softvera.
Specijalizirani dev-tool proizvodi: prostor koji se tek otvara
Uz AI i no-code, hrvatsko tržište polako otvara prostor i za užespecijalizirane dev-tool proizvode. Neki od pravaca koji se već sada naziru:
- alati za automatizirano testiranje i praćenje kvalitete koda
- platforme za CI/CD i orkestraciju deploymenta
- sigurnosna rješenja prilagođena generativnoj AI i agentičkim sustavima
- observability alati za mikroservise i event-driven arhitekture
Iskustvo iz hrvatskih outsourcing i produktnih tvrtki – od Infobipa i Rimac Grupe, preko Nanobita i Fivea, do novijih SaaS igrača – stvorilo je generaciju inženjera koji su već rješavali probleme skaliranja, performansi i sigurnosti na milijunskim korisničkim bazama. To je idealna baza za gradnju specijaliziranih dev-tool rješenja.
Na domaćim meetupima i konferencijama, poput WebCampa Zagreb, Shift konferencije u Splitu ili lokalnih DevOps i QA susreta, sve se češće spominju teme poput platform engineeringa, developer experiencea (DX) i unutarnjih razvojnih platformi. To su upravo područja u kojima se rađaju novi alati za developere.
Uloga ekosustava: fakulteti, fondovi i zajednica
Da bi se niša razvojnih alata stvarno pretvorila u hrvatsku specijalizaciju, potreban je koordiniraniji pristup. Nekoliko je ključnih poluga:
1. Fakulteti kao izvorište R&D projekata
Tehnički fakulteti u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku već surađuju s industrijom, ali dev-tool projekti još su rijetki. Studenti najčešće rade aplikacije za krajnje korisnike, a ne alate za druge developere. Uvođenjem kolegija i projekata fokusiranih na developer experience, automatizirano testiranje, AI u razvoju softvera i platform engineering, fakulteti bi mogli postati izvor novih dev-tool startup ideja.
2. VC fondovi i akceleratori fokusirani na deep-tech
Posljednjih godina pojavili su se fondovi i akceleratori koji su spremni ulagati u deep-tech i B2B SaaS, uključujući i alate za developere. Iako se često percipiraju kao „teški za prodaju”, dev-tool proizvodi imaju jednu prednost: ako ih inženjeri vole, usmena preporuka i open source zajednica mogu napraviti više od klasičnog marketinga.
Hrvatskim osnivačima tu može pomoći i činjenica da su mnogi domaći inženjeri već radili u globalnim timovima. To znači da razumiju probleme koje treba rješavati i imaju mrežu kontakata koja olakšava prve pilote.
3. Zajednica oko AI-asistiranog razvoja i no-code rješenja
Treći ključni element je zajednica. Hrvatska već ima snažnu mrežu meetupa za JavaScript, Python, DevOps, data science i AI. Sljedeći korak je jasnije profiliranje skupina fokusiranih na AI-asistirani razvoj, no-code/low-code i developer experience.
Takve zajednice mogu biti mjesto gdje nastaju prvi prototipovi, gdje se testiraju open source projekti i gdje mladi inženjeri uče kako graditi alate koje će koristiti drugi developeri. U tom kontekstu, Hrvatska može iskoristiti i rastući interes za AI hackathone, studentske natječaje i industrijske izazove vezane uz automatizaciju razvoja softvera.
Što Hrvatska dobiva ako uspije u ovoj niši?
Ako se niša alata za developere sustavno podrži, benefiti za hrvatski IT mogu biti višestruki:
- proizvodi koji od prvog dana ciljaju globalno tržište
- veća dodana vrijednost po zaposlenom u odnosu na klasični outsourcing
- privlačenje i zadržavanje vrhunskih inženjera kroz izazovne R&D projekte
- pozicioniranje Hrvatske kao zemlje iz koje dolaze „alatni strojevi” za globalni softverski razvoj
Kako je jedan domaći CTO sažeo na nedavnom meetup-u: „Nije nužno da sljedeći hrvatski jednorog bude aplikacija za krajnje korisnike. Jednako vrijedno bi bilo da napravimo alat bez kojeg globalni timovi više ne mogu raditi.”
U sljedećih pet do deset godina upravo bi dev-tool proizvodi – od AI „kolega” za razvojni tim, preko no-code platformi, do specijaliziranih alata za testiranje, sigurnost i observability – mogli postati nova strateška specijalizacija hrvatskog IT-ja. Ako ekosustav to prepozna i podrži, Hrvatska bi se mogla pozicionirati kao izvor ključnih alata na kojima svakodnevno rade razvojni timovi diljem svijeta.
