Hrvatska IT scena godinama je bila sinonim za outsourcing i razvoj softvera po narudžbi stranih klijenata. Satnica, projekti na daljinu i stabilan izvoz usluga postali su standard. No u pozadini raste nova generacija tvrtki koje mijenjaju pravila igre: product studiji i hibridne firme koje istovremeno nude usluge i razvijaju vlastite SaaS proizvode.
Riječ je o timovima koji kombiniraju agencijski način rada s dugoročnim razvojem proizvoda, često inspirirani globalnim uzorima poput Basecampa, Thoughtbot ili Mindera, ali čvrsto ukorijenjeni u hrvatski talent, lokalne partnere i mrežu klijenata iz Njemačke, Skandinavije, UK‑a i SAD‑a. Njihov fokus postupno se pomiče s naplate rada po satu na skalabilne prihode od licenci, pretplata i intelektualnog vlasništva (IP‑a).
Od outsourcinga do vlastitih proizvoda
Tipična priča hrvatskog product studija počinje kao i mnoge agencijske: mali tim developera i dizajnera radi “custom” projekte za inozemne klijente. S vremenom, ponavljaju se isti problemi – onboardanje korisnika, fakturiranje, praćenje performansi, logistika, specifični procesi u industriji. Umjesto da svaki put kreću od nule, timovi počinju graditi interne alate.
U jednom trenutku postaje jasno da ti alati imaju širi potencijal. Pretvaraju se u samostalne proizvode: vertikalne SaaS platforme za logistiku, hospitality ili zdravstvo, specijalizirane alate za automatizaciju internih procesa, ili developer‑first rješenja za testiranje, observability i CI/CD. Uslužni dio biznisa pritom ne nestaje, nego ostaje kao stabilan izvor prihoda i kanal prema prvim korisnicima proizvoda.
U Hrvatskoj već imamo niz primjera slične tranzicije, makar pod različitim etiketama: od tvrtki koje su krenule kao agencije, a danas većinu prihoda ostvaruju iz vlastitih rješenja, do timova koji kombiniraju konzultantski rad i razvoj jednog ili dva ključna proizvoda. Često se radi o manjim, visoko specijaliziranim ekipama koje ciljaju nišne segmente tržišta – primjerice B2B SaaS za specifične proizvodne procese ili fintech alate prilagođene EU regulativi.
Znanje iz projekata pretvara se u skalabilan IP
Jedna od najvažnijih promjena koju donose product studiji jest način na koji se koristi znanje stečeno na međunarodnim projektima. Kod klasičnog outsourcinga, iskustvo ostaje vezano uz pojedinog klijenta i njegov kod. Kod product studija, ista domenska ekspertiza kristalizira se u vlastiti IP.
Hrvatski timovi koji godinama rade za fintech u Londonu ili logistiku u Njemačkoj sve češće identificiraju uzorke: regulatorne zahtjeve koji se ponavljaju, tipične poslovne procese, bolne točke korisnika. Na temelju toga nastaju proizvodi koji rješavaju generički problem – i mogu se prodavati desecima ili stotinama klijenata, a ne samo jednom.
Kao što je jedan domaći poduzetnik sa SaaS scenom sažeo na konferenciji Shift: „Outsourcing ti plaća račune, proizvod ti gradi budućnost.” Upravo ta transformacija znanja u proizvod ključna je razlika između “softverske radionice” i “tvornice proizvoda”.
Nove karijerne uloge u domaćem IT‑ju
Rast product studija izravno mijenja i tržište rada. Hrvatska je dugo bila dominantno inženjerski orijentirana: backend, frontend, mobilni razvoj, DevOps. Product management, UX istraživanje ili growth marketing uglavnom su bili rezervirani za strane kompanije.
Sada se to mijenja. Kako raste broj timova koji žive od vlastitih proizvoda, raste i potražnja za ulogama koje su do jučer bile egzotika:
- product manageri koji definiraju roadmap, prioritete i uspješne metrike
- UX istraživači i dizajneri koji kontinuirano testiraju prototipe s korisnicima
- data scientisti i analitičari koji optimiziraju funnel, cijene i retention
- go‑to‑market i growth stručnjaci fokusirani na prodaju, marketing i partnerstva
Na domaćim meetupima i konferencijama – od ProductTank Zagreba do specijaliziranih trackova na konferencijama poput Advanced Technology Daysa ili WebCampa – sve je više predavanja o product discoveryju, eksperimentiranju i metrike‑vođenom razvoju. To je jasan znak da se dio industrije pomiče od “build to spec” mentaliteta prema kulturi kontinuiranog učenja s tržišta.
Rani usvajači AI‑ja, automatizacije i no‑code alata
Product studiji prirodno postaju rani usvajači novih tehnologija. Razlog je jednostavan: svaki postotak uštede ili poboljšanja konverzije izravno povećava vrijednost vlastitog proizvoda i IP‑a.
U hrvatskim timovima koji razvijaju SaaS već danas je uobičajeno:
- koristiti generativni AI za brže prototipiranje, pisanje dokumentacije i pomoć pri razvoju
- uvoditi ML modele za preporuke, scoring ili automatizirano otkrivanje anomalija
- spajati no‑code/low‑code alate (npr. Make, n8n, Retool) s vlastitim backendom za brzu izradu internih alata i admin sučelja
Za razliku od klasičnih projekata, gdje je inovacija često ograničena budžetom i konzervativnošću klijenta, u product studijima timovi sami odlučuju gdje će riskirati i eksperimentirati. To im daje prednost u brzini iteracije, ali i otvara prostor za nove tipove proizvoda – od AI‑asistiranih B2B alata do specijaliziranih platformi za automatizaciju poslovnih procesa.
Ekosustav koji omogućuje tranziciju
Za nastanak održivih product studija nije dovoljna samo dobra ideja i snažan inženjerski tim. Potreban je i širi ekosustav koji podržava tranziciju iz usluga u proizvode.
U Hrvatskoj se posljednjih godina pojavljuje sve više elemenata tog ekosustava:
- lokalni meetupi i zajednice (Zagreb, Split, Osijek, Rijeka) posvećeni product developmentu i SaaS‑u
- specijalizirane konferencije i trackovi na događajima poput Infobip Shift, LEAP Summita, WebCampa ili Digital Laba
- venture capital fondovi i akceleratori koji eksplicitno ciljaju B2B SaaS (npr. Fil Rouge Capital, Feelsgood, SC Ventures)
- korporativni programi suradnje i otvorene inovacije banaka, telekoma i osiguravatelja
Hrvatska se sve češće percipira kao tržište na kojem je moguće relativno brzo validirati B2B SaaS: klijenti su dovoljno zahtjevni da proizvod mora biti ozbiljan, ali i dovoljno pristupačni da je moguće doći do prvih korisnika bez ogromnih budžeta. Nakon toga slijedi širenje na veća tržišta – DACH regiju, UK ili SAD.
Izazovi: kultura proizvoda, komercijalni talent i strpljiv kapital
Unatoč pozitivnim trendovima, tranzicija od agencije do product studija nije jednostavna. Domaći timovi pritom se suočavaju s tri ključna izazova.
1. Kultura proizvodnog razmišljanja
Agencijski mindset navikava timove na rad po specifikaciji: klijent definira što treba, tim isporučuje. U product svijetu, nitko unaprijed ne zna točan odgovor. Potrebno je puno eksperimentiranja, razgovora s korisnicima i prihvaćanja neuspjeha.
To zahtijeva promjenu kulture: od mjerila uspjeha definiranog brojem odrađenih sati prema metrike‑vođenom pristupu (aktivni korisnici, retention, MRR, NPS). Neki hrvatski timovi taj skok već rade kroz interne “product guildove”, edukacije i suradnju s iskusnim product liderima iz inozemstva.
2. Nedostatak komercijalnih uloga
Drugi izazov je pronalazak ljudi za prodaju, marketing i razvoj poslovanja u B2B SaaS kontekstu. Hrvatska ima snažnu tehničku bazu, ali relativno malo stručnjaka s iskustvom skaliranja proizvoda na globalnoj razini.
Zato mnogi product studiji kombiniraju lokalne tehničke timove s distribuiranim komercijalnim timovima – primjerice sales u Londonu ili Berlinu, marketing remote, a razvoj u Zagrebu ili Osijeku. Dugoročno, razvoj domaćeg “product & growth” talenta bit će presudan za jačanje cijelog ekosustava.
3. Strpljiv kapital
Treći ključni faktor je kapital koji razumije da razvoj globalno relevantnog SaaS proizvoda traje dulje od jednog projektnog ciklusa. Dok agencija može relativno brzo doći do prihoda, proizvod često zahtijeva godine ulaganja prije ozbiljne monetizacije.
U Hrvatskoj se već pojavljuju investitori spremni podržati takve priče, ali i dalje je čest slučaj da se razvoj proizvoda financira iz uslužnog biznisa. Taj “bootstrap + usluge” model može biti održiv, ali traži disciplinu: jasnu podjelu resursa, fokus i spremnost da se dio kratkoročnog profita žrtvuje za dugoročnu vrijednost IP‑a.
Što slijedi: Hrvatska kao izvoznik specijaliziranih SaaS rješenja
Ako se aktualni trendovi nastave, u sljedećih pet do deset godina mogli bismo svjedočiti jasnijem profiliranju hrvatskog IT‑ja – ne samo kao izvora kvalitetne radne snage, već kao izvora specijaliziranih softverskih proizvoda.
Prvi val uspješnih SaaS priča već je pokazao da je moguće iz Hrvatske graditi globalne proizvode. Nova generacija product studija nadovezuje se na to iskustvo, ali s drukčijim početnim uvjetima: snažnijom zajednicom, dostupnijim kapitalom i većom sviješću o važnosti product discipline.
Kako je nedavno na jednom zagrebačkom meetup‑u rekao iskusni product lider: „Prije deset godina debatirali smo može li se uopće raditi proizvod iz Hrvatske. Danas je pitanje samo – u kojoj ćemo niši biti najbolji na svijetu.”
Odgovor na to pitanje ovisit će o tome koliko će domaći timovi uspjeti istovremeno graditi tehnološku izvrsnost, kulturu učenja s korisnicima i sposobnost globalne distribucije. Ako u tome uspiju, Hrvatska bi se mogla pozicionirati kao regija u kojoj nastaju kompaktne, ali iznimno učinkovite tvornice softverskih proizvoda – nove generacije product studija.
