Ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine i potpuna primjena PSD2 regulative gotovo su preko noći promijenili teren na kojem nastaju financijsko-tehnološka rješenja. Jedinstvena valuta, SEPA infrastruktura i mreža banaka koje nude otvorene API-je stvorile su okruženje u kojem domaći timovi mogu graditi proizvode koji su od prvog dana spremni za europsko tržište.
Hrvatska narodna banka kroz Zakon o platnom prometu nadzire tržište i izdaje licence pružateljima platnih usluga i pružateljima usluga informiranja o računu. Istodobno, komercijalne banke prelaze iz strogo zatvorenih sustava u ulogu platformi otvorenih vanjskim developerima. To je temelj novog vala hrvatskog fintecha – sloja proizvoda koji se nadograđuju na postojeću bankarsku infrastrukturu, ali imaju ambiciju izaći izvan domaćih granica.
PSD2, euro i otvoreni API-ji: nova infrastruktura za domaće timove
PSD2 (Revidirana direktiva o platnim uslugama) obvezala je banke u EU da omoguće siguran pristup računima klijenata ovlaštenim trećim stranama putem API-ja. U praksi to znači da fintech tvrtke, uz pristanak korisnika, mogu čitati podatke o računima, inicirati plaćanja i nuditi usluge koje su prije bile rezervirane isključivo za banke.
U Hrvatskoj su Zagrebačka banka, PBZ, Erste banka i druge među prvima implementirale otvoreno bankarstvo. Njihovi API portali danas nude dokumentaciju i sandbox okruženja za developere, što je prije desetak godina bilo nezamislivo. Paralelno, ulazak u eurozonu i pristup SEPA sustavu uklonili su valutni rizik i pojednostavili prekogranična plaćanja – ključnu stavku za svaki fintech koji cilja na više od jednog tržišta.
„PSD2 je promijenio logiku igre – više niste prisiljeni graditi sve sami. Ako imate dobru ideju za upravljanje osobnim financijama ili B2B cash management, možete se spojiti na bankarske API-je i fokusirati na korisničko iskustvo i dodanu vrijednost“, objašnjava jedan zagrebački fintech konzultant koji radi s bankama i startupima.
Infobip, LAQO i AI: hrvatsko znanje kao proizvod, a ne samo usluga
Na toj infrastrukturi rastu i globalno prepoznatljivi igrači iz Hrvatske. Infobip, koji je počeo kao komunikacijska platforma za SMS i chat, posljednjih godina agresivno ulazi u financijski sektor. Njihovi CPaaS (Communication Platform as a Service) i AI servisi koriste se za autentifikaciju, transakcijske obavijesti, chatbotove i personaliziranu komunikaciju u bankarstvu i osiguranju.
Suradnja Infobipa i LAQO-a, digitalnog brenda Croatia osiguranja, na GPT-om pogonjenom asistentu za korisničku podršku ilustrira novu fazu razvoja domaće scene. Riječ je o rješenju koje kombinira generativnu umjetnu inteligenciju, regulirani financijski proizvod i masovno korisničko tržište. Nije riječ o outsourcing projektu, već o domaće razvijenom proizvodu koji se može replicirati i na drugim tržištima.
Slične priče pojavljuju se i u bankarstvu. Pojedine hrvatske banke već testiraju AI asistente u kontakt centrima, automatizaciju obrade upita i prepoznavanje obrazaca u transakcijama radi prevencije prijevara. Takva rješenja često nastaju u suradnji s domaćim IT tvrtkama, a ne isključivo kroz uvoz gotovih stranih platformi.
Nova generacija specijaliziranih fintech startupa
Paralelno s velikim igračima, na scenu ulazi nova generacija specijaliziranih fintech startupa. Njihova je prednost fokus na uskim nišama koje velike banke i korporacije teško pokrivaju zbog veličine, regulacije i prioriteta.
Dio timova gradi rješenja za automatiziranu usklađenost (regtech), gdje se kombiniraju PSD2 podaci, analitika i AI za praćenje transakcija, izradu izvještaja i provjeru rizika. Drugi se okreću plaćanjima u kriptovalutama i tokeniziranoj imovini, pokušavajući spojiti tradicionalni bankarski svijet s novim oblicima digitalne imovine, pritom vodeći računa o strogim pravilima HNB-a i Hanfe.
Posebno se brzo razvija segment B2B alata za financijske timove u tvrtkama. Takva rješenja koriste otvorene bankarske API-je za:
- konsolidaciju računa u različitim bankama
- automatsko usklađivanje uplata i računa
- iniciranje plaćanja izravno iz ERP ili računovodstvenih sustava
- provjeru raspoloživih sredstava u realnom vremenu.
Za domaće poduzetnike ovo je prilika da iskoriste hrvatsko iskustvo rada s bankama i javnom administracijom te ga pretoče u proizvode koje je relativno lako prilagoditi drugim zemljama eurozone. „Ako nešto radi u hrvatskom regulatornom okruženju, vrlo je vjerojatno da će se uz manje prilagodbe moći skalirati i na druga EU tržišta“, komentira jedan od investitora aktivan u regiji.
Kapital i akceleratori: AYMO Ventures i nova mreža podrške
Za razliku od ranijih godina, kada su fintech projekti često bili prepušteni sami sebi, danas u Hrvatskoj postoji jasnija mreža kapitala i podrške. Investicijski fondovi i akceleratori usmjereni na regiju – poput AYMO Venturesa – u svoje programe sve češće uvrštavaju fintech i AI timove.
AYMO Ventures u svojim akceleratorskim kohortama već ima prve domaće timove koji kombiniraju financijske usluge s umjetnom inteligencijom i digitalnim zdravljem. Za takve projekte ključna je mogućnost brzog pilotiranja s bankama, osiguravateljima ili velikim korporacijama – a upravo tu ulogu preuzimaju akceleratori i inovacijski hubovi koji povezuju startup scenu s tradicionalnim financijskim institucijama.
Uz AYMO, aktivni su i drugi regionalni fondovi i korporativni akceleratori koji gledaju prema Hrvatskoj kao tržištu s dobrim tehničkim kadrom i relativno preglednim regulatornim okvirom. To je značajan pomak u odnosu na razdoblje kada je većina kapitala bila usmjerena na klasične SaaS ili e-commerce projekte.
Banke kao tehnološki partneri, a ne samo pružatelji usluga
Hrvatske banke sve više prepoznaju da ne mogu same razviti sva digitalna rješenja koja tržište traži. Umjesto da fintech tvrtke vide kao prijetnju, otvaraju se modelima partnerstva. Kroz hackathone, otvorene natječaje i suradnje s inkubatorima poput ZICER-a, Algebra LAB-a ili riječkog Step Ri-ja testiraju se pilotska rješenja.
U fokusu su projekti poput:
- pametnih asistenata u kontakt centrima
- aplikacija za financijsku edukaciju mladih
- alata za praćenje osobnih financija i štednje
- digitalnih onboarding procesa za nove klijente.
Državna Strategija financijske pismenosti za razdoblje 2025.–2026. dodatno naglašava digitalne kanale i suradnju s privatnim sektorom. To otvara prostor za edtech–fintech hibride: aplikacije i platforme koje kombiniraju učenje o novcu s konkretnim financijskim proizvodima, primjerice simulacijama ulaganja, mikroštednjom ili gamificiranim budžetiranjem.
Od aplikacija prema izvozno orijentiranim B2B platformama
Prvi val domaćeg fintecha obilježile su uglavnom potrošačke aplikacije – mobilno bankarstvo, digitalna plaćanja, osnovni alati za osobne financije. Sljedeća faza, slažu se sugovornici iz industrije, bit će manje vezana uz pojedinačne aplikacije, a više uz platforme i specijalizirane B2B servise.
To uključuje:
- platforme za upravljanje rizikom i usklađenošću (regtech)
- infrastrukturu za plaćanja i identitet (KYC/AML kao usluga)
- servise za embedded finance – financijske funkcije ugrađene u nefinancijske aplikacije
- white-label rješenja koja banke i osiguravatelji mogu brendirati kao vlastita.
Kombinacija stabilnog regulatornog okvira, članstva u eurozoni, dostupnih bankarskih API-ja i rastućeg fondovskog kapitala znači da će idućih pet godina vjerojatno donijeti prvu generaciju hrvatskih fintech proizvoda koji neće biti samo lokalni dodatak bankarskim sustavima. Cilj je postati regionalni, a u pojedinim nišama i europski standard.
Izazovi, naravno, ostaju: od regulatorne složenosti i kibernetičke sigurnosti do nedostatka specijaliziranih kadrova za financije i podatkovnu znanost. No domaća scena pokazuje da se fintech više ne svodi na pojedinačne eksperimente, već prerasta u održiv ekosustav u kojem banke, startupi, regulator i investitori igraju na istoj strani terena.
Što slijedi za hrvatski fintech?
U sljedećem razdoblju ključni će biti konkretni dokazi skalabilnosti. Hoće li hrvatski timovi uspjeti svoje proizvode, izgrađene na PSD2, euru i otvorenom bankarstvu, plasirati na tržišta poput Njemačke, Austrije ili Italije? Hoće li domaće banke preuzeti ulogu referentnih klijenata i time olakšati izlazak na van?
Odgovor će dati projekti koji su danas u pilot fazi. Ako uspiju, hrvatski fintech mogao bi prijeći put od lokalnog laboratorija do izvoznog proizvoda brže nego ijedna prethodna generacija domaćih digitalnih rješenja.
