Hrvatska AI scena u posljednje dvije do tri godine ulazi u novu fazu zrelosti. Nakon prvog vala uspjeha poput Infobipa, Rimca ili Nanobita, na scenu dolazi generacija specijaliziranih AI startupa koji od prvog dana ciljaju globalna tržišta i vrlo uske niše. Prema podacima iz izvještaja Croatian AI Landscape i analizi nekoliko domaćih VC fondova, hrvatske startup tvrtke prikupile su više od 180 milijuna eura od 2023. do sredine 2024., pri čemu AI rješenja nose najveći dio tog rasta.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj više nije eksperiment u R&D odjelima, već temelj novih proizvoda u industriji, turizmu, financijama i cyber sigurnosti. Od Splita do Zagreba i Osijeka nastaju timovi koji grade rješenja za vrlo konkretne probleme – od sigurnosti generativnih modela do automatiziranog razvoja softvera – i pritom privlače međunarodni kapital.
Od eksperimenta do proizvoda: gdje AI već zarađuje
Hrvatske tvrtke u turizmu, bankarstvu i logistici već nekoliko godina eksperimentiraju s AI‑om, ali 2023. i 2024. donose zaokret: AI postaje core dio proizvoda. Turističke kompanije koriste prediktivne modele za dinamičko formiranje cijena i personalizaciju ponuda, banke uvode AI sustave za detekciju prijevara i automatizaciju korisničke podrške, dok industrija uvodi prediktivno održavanje strojeva.
Na tom valu nastaju i novi AI startupi koji ne ciljaju samo domaće klijente. Njihove prve reference često dolaze iz SAD‑a, Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva, dok Hrvatska postaje baza za razvoj i istraživanje. Kako ističu domaći investitori, ključna promjena je da se hrvatski timovi više ne zadovoljavaju ulogom outsourcing partnera, nego grade vlastite proizvode i IP.
SplxAI: sigurnost generativnih AI sustava iz Splita
Jedan od najzanimljivijih primjera nove generacije je SplxAI iz Splita. Tvrtka razvija platformu za sigurnost generativnih AI sustava i chatbotova – područje koje je globalno još relativno novo, ali iznimno traženo kako kompanije uvode LLM‑ove u svoje poslovanje.
SplxAI automatizira kontinuirani „red teaming” i penetracijsko testiranje modela. Njihov sustav simulira napade na AI modele i traži ranjivosti poput prompt injection napada, curenja osjetljivih podataka, zaobilaženja sigurnosnih filtera ili sistemske pristranosti. Platforma omogućuje da se AI modeli testiraju prije produkcije, ali i da se nadziru tijekom cijelog životnog ciklusa.
U 2024. SplxAI je osigurao oko 1,8 milijuna eura seed ulaganja, uz podršku regionalnih fondova rizičnog kapitala i nekoliko anđeoskih investitora iz SAD‑a. Plan je jasan: iz Splita graditi proizvod za globalno tržište i pozicionirati se kao sigurnosni sloj za kompanije koje uvode generativni AI.
Sigurnost AI sustava postaje ključno pitanje i za hrvatske korporacije. Banke, telekomi i državne institucije razmatraju kako uvesti LLM‑ove, a da pritom zaštite povjerljive podatke i zadovolje regulatorne zahtjeve. Startupi poput SplxAI‑a popunjavaju prazninu između entuzijastičnog eksperimentiranja i ozbiljne, regulirane primjene AI‑a u okruženjima gdje pogreška može skupo koštati.
Zašto je AI sigurnost nova hrvatska niša
Hrvatska ima relativno snažnu tradiciju u cyber sigurnosti – od domaćih CTF zajednica do timova koji rade sigurnosne proizvode za strane klijente. SplxAI taj know‑how kombinira s generativnim AI‑om i time otvara novu nišu. U praksi to znači da domaći inženjeri koji su do jučer radili klasične sigurnosne audite, danas testiraju kako se veliki jezični modeli ponašaju pod pritiskom sofisticiranih napada.
To je i prilika za hrvatska sveučilišta. Fakulteti poput FER‑a, FESB‑a ili FOI‑a već nude kolegije iz umjetne inteligencije i informacijske sigurnosti. Povezivanje s tvrtkama poput SplxAI‑a može studentima dati realne primjere i projekte, a industriji pristup svježem talentu.
Pythagora i GPT Pilot: AI developer iz Zagreba
Paralelno sa sigurnošću modela, Zagreb postaje središte za AI alate usmjerene na produktivnost developera i automatizaciju razvoja softvera. Tvrtka Pythagora, pokretač open‑source alata GPT Pilot, gradi rješenje koje se pozicionira kao „AI developer”.
GPT Pilot preuzima cijeli ciklus razvoja jednostavnijih aplikacija: od prikupljanja zahtjeva kroz konverzaciju s korisnikom, preko generiranja specifikacija i arhitekture, do pisanja koda i iterativnog debugiranja. Umjesto da AI samo dovršava linije koda, alat pokušava razumjeti poslovni problem i predložiti cjelovito rješenje.
Pythagora je 2024. zatvorila rundu od 4 milijuna dolara seed investicije. Ulaganje dolazi od kombinacije međunarodnih VC fondova i pojedinačnih investitora iz developerske zajednice, uz plan ubrzanog širenja R&D tima u Zagrebu i komercijalizacije na tržištima izvan regije.
Automatizacija razvoja softvera i hrvatski developeri
Automatizacija razvoja softvera često se doživljava kao prijetnja developerima. No domaća praksa pokazuje drugačiju sliku. Hrvatski inženjeri u tvrtkama poput Infinuma, Fivea (Endave), Bornfighta ili Serengetija već koriste GitHub Copilot, ChatGPT i slične alate za ubrzanje svakodnevnog rada. AI im pomaže u pisanju boilerplate koda, testova ili dokumentacije, dok se ljudi fokusiraju na arhitekturu, UX i poslovnu logiku.
Rješenja poput GPT Pilota taj trend podižu na višu razinu. Umjesto da se AI koristi samo u IDE‑u, on postaje dio procesa planiranja i isporuke softvera. Za hrvatsku IT industriju, koja se godinama natječe na globalnom tržištu usluga, to je prilika da se pomakne prema proizvodima i platformama koje se skaliraju bez proporcionalnog rasta broja ljudi.
Infobip Shift i domaći događaji kao globalna pozornica
Važnu ulogu u validaciji i umrežavanju ovih timova imaju domaći događaji. Infobip Shift, danas jedna od najvećih developerskih konferencija u Europi, u Zadar svake jeseni dovodi tisuće inženjera i predstavnika globalnih kompanija poput Microsofta, Googlea ili GitHuba.
Kroz programe poput Shift for Startups i Scale 2.0, hrvatski AI startupi dobivaju priliku prezentirati se međunarodnoj publici i investitorima na istoj pozornici na kojoj nastupaju vodeći svjetski stručnjaci. Za mlade tvrtke to često znači prve kontakte s fondovima iz Londona, Berlina ili San Francisca, ali i realan feedback o tome kako njihov proizvod konkurira na globalnoj sceni.
Istovremeno, širenje konferencije Shift Miami u SAD‑u dodatno otvara vrata hrvatskim AI rješenjima prema američkom tržištu. Infobip kao hrvatski „jednorog” igra dvostruku ulogu: gradi vlastite AI proizvode i infrastrukturu, ali i služi kao platforma na kojoj novi timovi mogu pokazati što znaju.
Ekosustav koji se širi izvan Zagreba
Iako je Zagreb i dalje glavno središte, AI scena se širi i na druge gradove. Split, Osijek i Rijeka dobivaju nove coworking prostore, inkubatore i lokalne AI meetupe. Primjer su inicijative poput AI meetupa na FER‑u, AI2Future konferencije u Zagrebu ili lokalnih Data Science zajednica koje povezuju istraživače, developere i poduzetnike.
U tom kontekstu, SplxAI iz Splita i niz manjih timova koji rade na AI alatima za zdravstvo, logistiku ili marketing pokazuju da više nije nužno seliti u Zagreb ili inozemstvo kako bi se gradio globalni proizvod. Hrvatska obala i manji gradovi postaju privlačni i za inozemne stručnjake koji žele raditi remote, ali u snažnoj lokalnoj zajednici.
Kapital, talent i regulativa: što slijedi za hrvatske AI startupe
Kombinacija lokalnog inženjerskog talenta, sve aktivnijeg rizičnog kapitala i globalnih konferencijskih kanala stvara preduvjete da hrvatski AI proizvodi postanu relevantni na svjetskom tržištu. No izazovi su i dalje značajni.
- Talent: Hrvatska godišnje proizvodi ograničen broj STEM diplomaca, dok potražnja za AI inženjerima i dalje raste. Tvrtke se sve više okreću remote modelima i uvoznoj radnoj snazi.
- Kapital: Iako se pojavljuju novi fondovi poput Fil Rouge Capitala, Feelsgooda, VentureX‑a ili Airbridgea, runde iznad 10 milijuna eura i dalje uglavnom dolaze iz inozemstva.
- Regulativa: Europski AI Act postavlja nova pravila igre. Hrvatski startupi morat će od početka razmišljati o usklađenosti, posebno u sektorima poput zdravstva, financija ili javne uprave.
Unatoč tome, trend je pozitivan. Sve više hrvatskih AI timova od prvog dana gradi proizvode s jasnim fokusom: sigurnost modela, automatizirani razvoj softvera, analitika podataka u realnom vremenu, AI u turizmu ili specijalizirani alati za fintech i insuretech.
Hoće li hrvatski AI proizvodi postati industrijski standard?
Ključno pitanje za sljedećih pet godina nije hoće li Hrvatska imati AI startupe – to je već činjenica – nego koliko će se od tih specijaliziranih proizvoda uspjeti nametnuti kao industrijski standardi u nišama koje danas tek nastaju.
Ako SplxAI uspije postati referentno rješenje za sigurnost LLM‑ova, a Pythagora jedan od glavnih alata za automatizirani razvoj aplikacija, to će promijeniti percepciju Hrvatske u globalnoj tehnološkoj zajednici. Umjesto da budemo prepoznati samo po kvalitetnom outsourcingu, mogli bismo postati zemlja iz koje dolaze ključne AI komponente na kojima počiva softver budućnosti.
Za to će biti potrebna suradnja industrije, akademske zajednice, države i investitora. No prvi signali su ohrabrujući: kapital je prisutan, inženjerski talent postoji, a globalni kanali distribucije – od Infobip Shifta do partnerskih mreža velikih cloud igrača – sve su otvoreniji za hrvatske timove.
Nakon prvog vala uspjeha u klasičnom softveru, čini se da je na redu nova generacija hrvatskih AI startupa. Njihov uspjeh ili neuspjeh odredit će hoće li Hrvatska u sljedećem desetljeću biti samo korisnik tuđih AI platformi ili i sam kreator tehnologija koje drugi u svijetu svakodnevno koriste.
