Hrvatska tehnološka scena u posljednjih desetak godina prošla je put od nekoliko izoliranih uspjeha do vidljivog, sve povezanijeg ekosustava. Danas se domaće tvrtke i startupi sve češće spominju u izvještajima o europskim inovacijama, a Zagreb, Split, Rijeka i Osijek polako ulaze na kartu relevantnih tehnoloških središta srednje i jugoistočne Europe.
U pozadini tog rasta stoji kombinacija javnih ulaganja u digitalnu transformaciju, snažnog povlačenja EU sredstava te privatnih inicijativa koje sustavno povezuju hrvatske timove s globalnim centrima inovacija. Rezultat je ekosustav koji više ne živi u vlastitom balonu, već se sve češće mjeri s europskom konkurencijom – i to na njihovom terenu.
Od Infobipa do Rimca: dokaz da globalno može krenuti iz Hrvatske
Infobip i Rimac često se navode kao simboli uspjeha domaće tehnološke industrije. Infobip je izrastao u prvog hrvatskog jednoroga i globalnog igrača u području komunikacijskih platformi, dok je Rimac Technology postao referenca za high-tech razvoj u automobilskoj industriji. Njihove priče imale su i važan psihološki učinak: pokazale su da je moguće graditi globalne kompanije iz Hrvatske, bez nužne selidbe u Berlin, London ili San Francisco.
Posebno se ističe Infobip Shift konferencija u Zadru, koja je od lokalnog developerskog skupa prerasla u jedan od najvećih developerskih događaja u regiji. Svake godine na zadarskoj rivi okupljaju se tisuće developera, product menadžera i tehnoloških lidera iz cijelog svijeta. Za mnoge strane sudionike to je prvi susret s hrvatskom tech scenom – i često početak suradnji koje nadilaze sam događaj.
Takve konferencije imaju dvostruku ulogu: s jedne strane jačaju domaću zajednicu, a s druge pozicioniraju Hrvatsku kao atraktivnu točku susreta globalne developerske i startup zajednice. Kako je jedan domaći osnivač nedavno sažeo na panelu u Zagrebu: „Prije deset godina morali smo putovati u inozemstvo da upoznamo investitore. Danas oni dolaze k nama.“
Novi mostovi: akceleratori, međunarodne zajednice i cross-border meetupi
Uz velike brendove, na scenu dolazi nova generacija platformi koje služe kao most između Hrvatske i globalnih ekosustava. Primjer je inicijativa French Tech Zagreb, dio francuske globalne mreže koja povezuje startupe, investitore i korporacije. Kroz meetupe, radionice i mentorski rad, French Tech Zagreb pomaže domaćim timovima da razumiju francusko i šire EU tržište, ali i da se povežu s investitorima koji inače ne bi gledali prema Hrvatskoj.
Tu su i međunarodni akceleratorski programi u koje se sve češće uključuju hrvatski startupi – od EIT Digital i EIT Urban Mobility programa, preko nordijskih i njemačkih akceleratora, do specijaliziranih fintech i deep-tech programa. U praksi to znači da sve veći broj domaćih timova već u ranoj fazi testira proizvode na stranim tržištima, umjesto da ostane ograničen na regiju.
Cross-border meetupi i online zajednice dodatno ubrzavaju taj proces. Zagrebački i splitski AI meetupi redovito ugoste predavače iz Londona, Berlina ili Pariza, dok hrvatski stručnjaci drže predavanja na događajima u Beču, Ljubljani ili Budimpešti. Kroz takve neformalne kanale stvaraju se veze koje kasnije prerastaju u pilotske projekte, zajedničke prijave na EU natječaje ili ulaganja rizičnog kapitala.
EU fondovi i zelena tranzicija: prilika za AI, data i climate-tech
Važan dio priče o rastu hrvatskog tech ekosustava dolazi iz Bruxellesa. Europske politike usmjerene na digitalnu i zelenu tranziciju – od programa Horizon Europe do Digitalne Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost – otvorile su velik prostor za financiranje istraživanja, razvoja i komercijalizacije naprednih rješenja.
Hrvatske tvrtke i istraživačke institucije sve bolje koriste te prilike. Uz klasične softverske proizvode, sve češće se pojavljuju specijalizirani AI, data i climate-tech projekti. Primjeri uključuju:
- rješenja za optimizaciju potrošnje energije u zgradama i industriji,
- AI sustave za prediktivno održavanje u proizvodnim pogonima,
- platforme za preciznu poljoprivredu koje kombiniraju satelitske podatke i strojno učenje,
- fintech alate za upravljanje rizikom i usklađenost s regulativom.
Prednost hrvatskih timova često je u kombinaciji lokalnog domenskog znanja i visokih standarda razvoja softvera. Inženjeri koji su iskustvo stjecali u globalnim kompanijama sada rade na projektima u energetici, industriji ili financijama, gdje domaće tržište služi kao testni poligon za rješenja namijenjena izvozu.
Kako ističu analize Europske komisije i nacionalnih agencija, upravo projekti na sjecištu digitalnog i zelenog sve se snažnije izdvajaju kao prioritet. Hrvatska tu ima priliku pozicionirati se ne samo kao korisnik, već i kao izvoznik takvih rješenja – osobito prema tržištima srednje i istočne Europe, zapadnog Balkana i Mediterana.
Uloga događaja: od predavanja do konkretnih poslova
Događaji su jedan od najvidljivijih, ali i najpodcjenjenijih elemenata ekosustava. U Hrvatskoj se danas održava niz konferencija, meetupa i hackathona koji više nisu samo mjesta za slušanje predavanja, već platforme za sklapanje konkretnih poslova.
Osim Infobip Shifta, tu su i konferencije poput LEAP Summita, koji u Zagreb dovodi međunarodne govornike i mlade inovatore, zatim specijalizirani AI i data skupovi, blockchain i web3 konferencije, kao i niz lokalnih meetupa – od Python i JavaScript zajednica do DevOps i cybersecurity skupova.
Studentski hackathoni koje organiziraju fakulteti i tehnološke tvrtke služe kao ulazna točka za novu generaciju talenata. Primjerice, FER-ovi hackathoni i natjecanja u organizaciji domaćih kompanija često rezultiraju praksama, studentskim poslovima, pa čak i osnivanjem novih startup timova. Za poslodavce, to je prilika da rano identificiraju talente; za studente, način da se povežu s industrijom i međunarodnim partnerima.
Na većim konferencijama sve je više prisutan i kapital. Regionalni i europski VC fondovi, korporativni investitori i poslovni anđeli dolaze u Hrvatsku ne samo kao predavači, nego i kao aktivni sudionici B2B sastanaka. Upravo na takvim događajima često se dogovore prvi pilotski projekti, POC suradnje ili seed ulaganja u hrvatske startupe.
Izazovi: talent, administracija i skaliranje
Unatoč napretku, hrvatska tech scena i dalje se suočava s nizom izazova. Najčešće spominjan je nedostatak kvalificiranog kadra. Iako su fakulteti poput FER-a, FOI-a, PMF-a i FESB-a puni, tržište rada i dalje traži više stručnjaka nego što ih obrazovni sustav može proizvesti. Dodatno, dio najiskusnijih inženjera i dalje odlazi u inozemstvo ili radi remote za strane kompanije.
Drugi izazov je administrativno okruženje. Poduzetnici često ističu sporost procedura, nepredvidivost regulatornih promjena i kompleksnost korištenja potpora. Iako su uvedene određene olakšice – poput poreznih poticaja za povratnike i digitalne nomade – dio ekosustava smatra da je potrebno agresivnije pojednostavljenje procedura i stabilniji okvir za dugoročna ulaganja.
Treći izazov tiče se skaliranja. Hrvatski startupi sve češće dolaze do faze prvih prihoda i validacije proizvoda, ali prelazak na razinu međunarodne tvrtke s desecima ili stotinama zaposlenih i dalje je usko grlo. Tu ključnu ulogu imaju iskusni mentori, internacionalni menadžment i pristup kapitalu koji nadilazi ranu seed fazu.
Sljedeći korak: Hrvatska kao regionalno tehnološko čvorište
Sljedeća faza razvoja hrvatske IT scene bit će definirana sposobnošću da se postojeći mostovi dodatno učvrste i prošire. To uključuje nekoliko strateških smjerova:
- Programi za internacionalizaciju – sustavna podrška startupima i scaleupima za izlazak na ključna tržišta poput Njemačke, Francuske, UK-a i SAD-a, kroz trade missione, zajedničke nastupe na sajmovima i ciljane B2B programe.
- Povratak i cirkulacija talenata – poticanje povratka iskusnih stručnjaka iz inozemstva, ali i kreiranje uvjeta da hrvatski stručnjaci mogu raditi na globalnim projektima iz Hrvatske, bez nužde trajne selidbe.
- Jačanje uloge Hrvatske kao regionalnog čvorišta – pozicioniranje Zagreba i drugih gradova kao mjesta gdje se susreću timovi iz CEE-a, zapadnog Balkana i Mediterana, uz kombinaciju konferencija, akceleratorskih programa i R&D centara.
- Povezivanje industrije i akademske zajednice – razvoj zajedničkih laboratorija, industrijskih doktorata i spin-off projekata koji će ubrzati prijenos znanja iz znanosti u primjenu.
Ako u tome uspije, Hrvatska bi u idućih nekoliko godina mogla učvrstiti poziciju ne samo kao izvoznik softvera, već i kao odredište na koje se dolazi po znanje, partnere i dugoročne tehnološke projekte. U tom scenariju, lokalni meetupi i hackathoni postaju početna točka globalnih karijera, a međunarodne konferencije u Hrvatskoj – mjesto gdje se kroje buduće suradnje europske i svjetske tech scene.
Put od izoliranih uspjeha do održivog, međunarodno vidljivog ekosustava još nije završen, ali smjer je jasan. Hrvatska je sve manje promatrač, a sve više aktivni sudionik globalne tehnološke utakmice.
