AI pismenost ulazi u zakon: što kaže EU AI Act
Umjetna inteligencija u Europskoj uniji više nije samo tehnološka tema za IT odjele. S početkom 2025. na snagu je stupio EU AI Act, a njegov članak 4. prvi put uvodi pojam „AI pismenosti” kao pravnu obvezu. Organizacije koje razvijaju ili koriste sustave umjetne inteligencije morat će pokazati da njihovi zaposlenici razumiju kako ti sustavi rade, koje rizike nose i kako ih sigurno primjenjivati u svakodnevnom radu.
Obveza se odnosi i na pružatelje AI sustava (developere, dobavljače rješenja) i na korisnike (tvrtke, javna tijela, institucije). To znači da AI projekti više ne prolaze samo kroz tehničke i sigurnosne provjere, nego i kroz provjeru znanja ljudi koji s tim sustavima rade.
Kako bi olakšala provedbu, Europska komisija je pokrenula javni repozitorij primjera dobre prakse, kao i Q&A smjernice za poduzeća. U njima se navode tipične situacije u kojima je nužno osigurati dodatnu obuku – primjerice kod uvođenja AI u procese zapošljavanja, procjene učinka, kreditnog bodovanja, medicinske dijagnostike ili automatiziranog donošenja odluka u javnoj upravi.
Što zapravo znači „AI pismenost”
AI pismenost u kontekstu EU AI Acta nije isto što i osnovna digitalna pismenost. Ne radi se samo o tome da zaposlenik zna otvoriti alat i unijeti upit. Regulatori pod AI pismenošću podrazumijevaju nekoliko razina razumijevanja:
- funkcioniranje sustava – osnovni principi rada modela, razlika između klasičnih algoritama i modela strojnog učenja, što je treniranje, a što inference
- podatkovna osnova – odakle dolaze podaci, koje su moguće pristranosti, koji su izvori pogrešaka
- ograničenja i rizici – halucinacije modela, netočnosti, diskriminacija, sigurnosni rizici, curenje podataka
- kontrole i nadzor – kako provjeravati rezultate, kada je nužna ljudska provjera, kako eskalirati sumnjive slučajeve
- odgovornosti – tko je odgovoran za odluku, kako se dokumentiraju koraci, kako se postupa u slučaju incidenta.
Za poslodavce to znači da će morati imati dokazive programe obuke, dokumentirane procedure i jasnu podjelu uloga između ljudi i sustava. Samo kratka interna prezentacija više neće biti dovoljna.
Podaci s terena: AI već mijenja produktivnost i plaće
Regulatorni zaokret dolazi u trenutku kada su učinci generativne AI na rad već mjerljivi. Globalno PwC istraživanje na uzorku od gotovo 50 tisuća radnika pokazuje da zaposlenici koji svakodnevno koriste alate poput ChatGPT-a, Copilota ili drugih generativnih modela izvještavaju o tri jasne koristi:
- veća produktivnost – brže dovršavanje zadataka, manje vremena na rutinske aktivnosti, brže generiranje nacrta dokumenata i analiza
- veća sigurnost posla – veća vjerojatnost da će ostati relevantni u struci i lakše prilagođavanje novim poslovnim zahtjevima
- više plaće – u prosjeku viši dohodak u usporedbi s kolegama koji AI ne koriste ili ga koriste rijetko.
U nekim sektorima većina zaposlenika već danas koristi generativnu AI barem jednom tjedno. Najčešće primjene su:
- sažimanje i strukturiranje dokumenata
- analiza podataka i priprema tabličnih pregleda
- izradu izvještaja i prezentacija
- priprema nacrta ugovora, politika i internih procedura.
Ovi trendovi dodatno pojačavaju pritisak na poslodavce: ignoriranje AI alata više nije opcija, ali niti nekritično uvođenje bez jasnih pravila i edukacije. EU nastoji izbjeći scenarij u kojem se koristi samo „brzina” AI-a, a zanemaruje kvaliteta, sigurnost i prava radnika.
AI kao socijalno pitanje: Union of Skills i novi programi
Europska komisija umjetnu inteligenciju ne promatra samo kroz prizmu konkurentnosti i inovacija, nego i kao socijalno pitanje. Uz AI Act, predstavljen je i koncept „Union of Skills” – europski okvir za razvoj vještina koji bi trebao pratiti tranziciju prema ekonomiji u kojoj AI i automatizacija igraju ključnu ulogu.
Plan za kvalitetna radna mjesta uključuje:
- ciljane programe dokvalifikacije i prekvalifikacije za radnike čije će poslove AI i automatizacija najviše promijeniti
- europske AI akademije – specijalizirane programe učenja za stručnjake, menadžere i donositelje odluka
- mikrokredencijale – kratke, formalno priznate programe učenja koji omogućuju postupno stjecanje AI vještina
- pilot programe „jamstva vještina” za radnike u riziku od nezaposlenosti, kako bi imali pristup besplatnim ili subvencioniranim treninzima.
Pojedine države članice već idu i korak dalje. Primjerice, Luksemburg uvodi posebne zakone koji potiču tvrtke da dugoročno planiraju osposobljavanje zaposlenika za AI. Takvi nacionalni programi često uključuju porezne olakšice za ulaganje u edukacije, javno-financirane treninške centre i obvezne planove razvoja vještina.
Što se konkretno mijenja za poslodavce
Za poslodavce novi europski okvir znači da AI projekti više ne mogu biti tretirani isključivo kao IT ulaganja. U nadolazećim provjerama i revizijama, nadzorna tijela će tražiti konkretne dokaze da organizacija upravlja rizicima AI-a kroz ljude, procese i tehnologiju.
Obvezni elementi koje će revizori tražiti
- Programi obuke – strukturirani treninzi za različite ciljne skupine (operativni korisnici, menadžeri, IT, pravnici, HR), s jasnim ishodima učenja i evidencijom sudjelovanja
- Politike i procedure – pisana pravila o tome kada se AI smije koristiti, u koje svrhe, s kojim podacima i uz koju razinu ljudskog nadzora
- Podjela odgovornosti – jasno definirano tko odobrava korištenje AI alata, tko je odgovoran za rezultate i tko reagira u slučaju incidenta
- Procjena rizika – dokumentirana analiza rizika za radnike, korisnike i treće strane, uključujući pristranost, diskriminaciju i sigurnosne prijetnje
- Mehanizmi pritužbi – kanali putem kojih radnici i korisnici mogu prijaviti sumnje na zlouporabu ili pogreške AI sustava.
U praksi, to znači da će se prilikom uvođenja, primjerice, AI sustava za automatsko ocjenjivanje životopisa ili predviđanje učinka zaposlenika, morati pokazati da su HR timovi prošli specifičnu obuku, da razumiju ograničenja modela i da konačnu odluku uvijek donosi čovjek.
Što dobivaju radnici: nova prava i nove prilike
Za radnike AI pismenost otvara dvostruku priliku. S jedne strane, oni koji brzo usvoje AI alate i razumiju osnovne principe rada velikih jezičnih i multimodalnih modela postaju traženiji na tržištu rada. Mogu preuzimati poslove veće dodane vrijednosti, upravljati složenijim procesima i lakše prelaziti između sektora.
S druge strane, novi europski okvir jača i njihovu zaštitu. AI pismenost postaje argument kojim radnici mogu od poslodavaca tražiti:
- sustavnu obuku za rad s AI alatima, umjesto ad-hoc učenja „usput”
- jasna pravila korištenja AI u procjeni učinka, nadzoru rada i automatizaciji zadataka
- transparentnost – informaciju kada se u procesu koristi AI, koje se njihove podatke obrađuje i kako se donose odluke
- mehanizme osporavanja odluka – mogućnost da zatraže ljudsku reviziju automatizirane odluke koja utječe na njihov radni status.
EU već priprema dodatno zakonodavstvo koje će se izravno baviti primjenom AI na radnom mjestu. U tom kontekstu, AI pismenost se pozicionira kao nova „osnovna vještina”, usporediva s digitalnom pismenošću prije desetak godina. Radnici koji razumiju kako modeli funkcioniraju, koje podatke koriste i kako ih nadzirati, imat će veću moć pregovaranja o uvjetima rada.
Kako organizacije mogu praktično razvijati AI pismenost
Iako se regulativa još operacionalizira, već sada se može naznačiti nekoliko praktičnih koraka za poslodavce:
- Mapiranje uloga i rizika – identificirati gdje se u organizaciji već koristi AI (ili će se uskoro koristiti) i koje su uloge najizloženije rizicima
- Razvoj kurikuluma – pripremiti modularne programe: od osnovne AI pismenosti za sve zaposlenike do naprednih tema za stručnjake i menadžere
- Integracija u postojeće procese – AI edukaciju povezati s onboardingom, godišnjim planovima učenja i procjenom učinka
- Simulacije i studije slučaja – koristiti realne primjere iz vlastite industrije (npr. pogrešna odluka modela, pristranost u podacima) kako bi zaposlenici vidjeli posljedice u praksi
- Kontinuirano praćenje – redovito ažurirati programe učenja kako se modeli, alati i regulativa mijenjaju.
Organizacije koje AI pismenost shvate ozbiljno moći će brže i sigurnije uvoditi nove tehnologije. One koje je ignoriraju, suočit će se s regulatornim rizicima, pravnim sporovima i gubitkom povjerenja zaposlenika.
Zaključak: AI pismenost kao temelj nove radne stvarnosti
Ulazak AI pismenosti u zakonodavni okvir EU-a označava novu fazu digitalne transformacije. Umjetna inteligencija više nije eksperiment na rubu organizacije, već alat koji zahvaća ključne poslovne procese i radna mjesta. EU AI Act, zajedno s inicijativama poput Union of Skills, AI akademija i mikrokredencijala, jasno poručuje: bez ulaganja u znanje ljudi, nema ni odgovorne ni održive primjene AI-a.
Za poslodavce to znači da će se uspjeh AI projekata mjeriti ne samo tehnološkim performansama, već i razinom pripremljenosti zaposlenika. Za radnike, AI pismenost postaje ključna ulaznica u novu fazu tržišta rada, u kojoj će razumijevanje modela, podataka i algoritama biti jednako važno kao i tradicionalne stručne vještine.
U nadolazećim godinama, razlika između organizacija koje napreduju i onih koje zaostaju sve će se više mjeriti upravo – AI pismenošću.
